Male i ovisne ekonomije, poput BiH, moraju tražiti načine za otklanjanje ili ublažavanje očiglednih slabosti

Od 2019. nekako se ustalilo da na kraju godine zaželimo dobre želje, a onda godina počne sasvim suprotno našim, barem geopolitičkim, željama i očekivanjima. Prognoze o usporavanju inflacije, povećanju BDP-a, gospodarskom rastu, koje se najave krajem godine, brzo padnu u vodu jer dođu Huti i napadnu brodove u Crvenom moru pa transport poskupi tri puta u samo mjesec dana i Amerika ih biva prisiljena napasti. Potom se i Iranci odvaže pa krenu na nuklearno naoružani Pakistan, a uz to već se vode ratovi koji svima zadaju glavobolje, a to su onaj Rusije u Ukrajini i Izraela i Palestine. Kako će ovo sve završiti, ne znaju ni ptice na grani, ali mi smo odlučili poslati konkretan upit stručnjacima, Agenciji za bankarstvo Federacije BiH na čelu s Jasminom Mahmuzićem, s obzirom na to da oni, možda i najbolje u državi, prate financijske tokove.

Situacija nije jednostavna

U prošloj godini s optimizmom smo komentirali dolazak nove i nadali se da će se neke stvari koliko-toliko stabilizirati. Ne kažemo da je sad sve izgubljeno, međutim, mnogo se sukoba vodi da bismo zračili optimizmom. A evo što kažu i u Agenciji na sve ovo. – Suvremeni prijenos i dostupnost informacija utječu na percepcije o ekonomskim učincima, što dovodi u pitanje i moguću objektivnost u odnosu na svaki nepovoljni događaj. Pojačana dinamika nepovoljnih događaja različitog karaktera obilježje je vremena u kojem živimo. Bez namjere da se umanji značaj trenutačnih događanja, moramo napomenuti da smo dvojbe imali i u vrijeme pandemije i početkom agresije na Ukrajinu ili češće.

Kada se govori o lancima opskrbe strateškim robama, energentima, hranom, treba prihvatiti činjenicu da će turbulencije i neizvjesnosti oblikovati modele ekonomija budućnosti. Stupanj izvjesnosti u opskrbi energentima i hranom ostat će mjerilo ukupne stabilnosti svake ekonomije, pa i naše. Male i ovisne ekonomije, kao što je naša, moraju tražiti načine za otklanjanje ili ublažavanje očiglednih slabosti. Uz brzo djelovanje, “ekonomski odnosi i poredak u nastajanju”, potencijalno, otvaraju prilike za naše prilagođavanje i bolju poziciju – objašnjavaju u Agenciji. Kako će se BiH snaći u svemu ovome, ostaje za vidjeti, situacija nije jednostavna, ali ako se država posveti ekonomiji, može se mnogo toga dobrog očekivati. – Restriktivni pristupi suzbijanju inflacije utječu na ekonomsku aktivnost u EU, obustavljanje poticaja, što u konačnici umanjuje kupovnu moć kućanstvima. Određena razina nezadovoljstva u pogođenim segmentima ekonomije mogla se očekivati. Za našu ekonomiju značaj ima manjak eksterne potražnje, što se može pratiti kroz kategorije izvoza roba iz BiH. Već dostupni preliminarni pokazatelji za 2023. ukazuju na nešto bolje ukupne rezultate u odnosu na očekivanja s početka godine.

I uz dodatne smetnje na putevima globalne opskrbe, za sada nemamo razloga sumnjati u mogućnosti bržeg oporavka naših najznačajnijih trgovinskih partnera u 2024. godini. Ostale utjecaje globalnih kriznih pojava nije moguće predvidjeti, ali bi osnovni zahtjev trebao biti podizanje razine domaće ekonomske posvećenosti i opće spremnosti nasuprot političkim fokusima – ističu u Agenciji. Osvrnuli su se i na svoje djelovanje u 2024. godini.

– Koncept bankarske regulative i supervizije uvažava brojne rizike i opći karakter mogućih kriza. Stabilnost bankarskog sustava preduvjet je za očuvanje ekonomije. Istodobno, suvremeni bankarski sustavi moraju biti spremni prilagoditi vlastite poslovne modele uvjetima koji mogu nastati na tržištu. U 2024. godini iznimnu važnost ima pravodobno prepoznavanje rizika koji se na našu ekonomiju prenose s drugih tržišta. U novim uvjetima banke moraju preuzeti primjerenu ulogu kod očuvanja dijelova gospodarstva koji privremeno posluju u izmijenjenim uvjetima na tržištima za koja smo vezani. Zadatak je održati i ojačati postojeće trgovinske veze, osobito izvozno orijentirane gospodarske subjekte.

Ublažavanje pristupa

U razdoblju oporavka i stabiliziranja ekonomske aktivnosti u EU posebnu prednost za naše gospodarstvo može imati dosegnuta stabilnost financijskog sustava i očuvanje razine kamatnih stopa u BiH i FBiH. Uvjeti prema kojima Europska središnja banka utječe na kamatne stope i tržište nisu se značajno mijenjali u prvim danima 2024. godine. Moguća ublažavanja pristupa postaju izvjesnija u drugom dijelu godine. Uvažavajući specifičnost naše monetarne politike i postupanje Agencije za bankarstvo, ovisnost o mjerama Europske središnje banke je izbjegnuta, čime se umanjuje i prijenos negativnih posljedica restriktivnih politika – istaknuli su u Agenciji za bankarstvo FBiH.

Večernji.ba