0
0
Na području Unsko-sanske županije egzistira između 3.500 i 4.000 obrta.
Ako se obzir uzme da obrt u prosjeku zapošljava dvije osobe, dobije se cifra od 7.000 do 8.000 zaposlenih zbog čega u Obrtničkoj komori te županije smatraju da obrti čine pola radne snage.
Na čelu Komore od 2017. godine je Enes Arapović koji je tijekom posljednjih godina uz stručnu pomoć dr. Halida Makića, profesora na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, za Komoru realizirao brojne projekte koji su od velikog značaja za obrtnike Unsko-sanske županije.
U 2023. godini su uspjeli brendirati dva proizvoda kao garantirano tradicionalni specijalitet sa GTS oznakom kod Državne agencije za ispravnost hrane. Radi se o krajiškoj trahani i krajiškom omaču. To su ujedno i prvi proizvodi u Bosni i Hercegovini koji su zaštićeni na taj način sa GTS oznakom.
Kroz brendiranje ta dva proizvoda imamo sedam certificiranih proizvođača koji su dobili pravo nošenja oznake. Dakle, po dva certifikata za svaki proizvod pojedinačno, tako da ustvari imamo 14 proizvođača koji su certificirani. Ono što je u procesu kada je u pitanju ovaj projekt, jeste izrada jedinstvene ambalaže i zaštitne markice na svakoj ambalaži, koja će biti garantirana oznaka te kvalitete kako se to ne bi moglo zloupotrijebiti, kazao je Arapović.
Naveo je također da su krenuli u promociju tog projekta i proizvoda od mapiranja proizvođača, do mapiranja mjesta gdje će ti proizvodi moći da se degustiraju i kupe, tako da što više promoviraju kako proizvođače, tako i domaći krajiški turizam.
To je jedan od načina kako možemo uvezati male proizvođače, obrtnike sa turizmom. Također, kroz ovakav vid brendiranja domaćih proizvoda, mi pružamo mogućnost malim proizvođačima da plasiraju svoj proizvod i prodaju ga po pristojnim cijenama. U Krajini skoro svako domaćinstvo pravi trahanu i omač, a ti proizvodi se prodaju po vrlo niskim cijenama, nažalost. Dakle, cilja nam je bio da najprije zaštitimo te proizvode, da ih brendiramo i da proizvođači koji budu pakovali te proizvode u određen vid ambalaže, te zadovolje standarde koji su naznačeni, mogu imati solidnu zaradu, dodao je predsjednik Obrtničke komore USŽ.
Naglasio je, međutim, da to nije standard i nije namijenjeno za masovnu proizvodnju, u smislu da se radi o masovnoj proizvodnji, već se radi o garantirano tradicionalnim specijalitetima, domaćoj izradi i namijenjenoj je za male obrte i domaćinstva.
Ove godine su ponovno aplicirali za USAID program i prošli su prvu fazu za nova dva proizvoda, kazao je Arapović, ali nije želio još otkriti o kakvim se proizvodima radi jer su još u fazi izrade potpune aplikacije koju trebaju ovih dana dostaviti.
Ta dva nova proizvoda će biti brendirana s dva nova suvenira. Nakon što projekt bude prihvaćen slijedi kao i u prethodnom projektu faza pronalaženja proizvođača s kojima ćemo obaviti dio pripreme i obuke, sve do certificiranja i brendiranja, ističe Arapović.
Kada su ostale aktivnosti u pitanju, Arapović navodi dva programa i projekta od kojih je jedan projekt Međunarodne organizacije rada koji je financiran sa 180.000 KM američkih dolara, a okončan je krajem prošle godine, te još nekoliko drugih zanimljivih i projekata od značaja za društvenu zajednicu.
U okviru projekta Međunarodne organizacije rada smo imali vrlo ozbiljne aktivnosti kroz koje je 85 osoba prošlo prekvalifikaciju, od čega je 38 osoba našlo zaposlenje ili samozaposlenje. Cilj projekta je bio da zaposlimo 35 osoba, a 38 osoba je ostvarilo zaposlenje. Kroz taj program smo u Prvu srednju školu u Velikoj Kladuši nabavili CNC (Computer Numerical Control) opremu za daljnju obuku i kvalifikaciju i što je jako bitno uveli smo im novo zanimanje u školu, te oni sad imaju smjer za CNC operatere, navodi Arapović.
Drugi program je realiziran na Biotehničkom fakultetu, gdje su nabavili opremu koja je potrebna u laboratoriji kako za studente, tako i za prekvalifikaciju i obuku osoba koje žele ići u smjeru agroturizma. Radilo se o prekvalifikacijama u fitoterapeute, te programu osposobljavanja za bavljenje uzgojem i preradom ljekovitog bilja.
Kroz program je prošlo dosta obrtnika, posebno onih koji se bave sakupljanjem ljekovitog bilja, njima je taj program dosta pomogao, i bio je namijenjen za te kategorije obrta.
Arapović navodi i da su tijekom protekle dvije godine radili na jačanju Centra za praćenje EU projekata koji egzistira u okviru Komore, gdje pokušavaju stvoriti tim koji će biti sposoban odgovoriti na svaki takav projekt, a ekipa koja to radi u suradnji sa profesor Halidom Makićem, radi na realizaciji knjige koja ove godine treba izaći iz tiska.
Radi se o vrlo značajnom štivu koje u detalje govori o pisanju, provedbi i praćenju realizacije projekata, pojašnjava Arapović.
Obrtnička komora Unsko-sanske županije se financira od članarine, ali je to mali iznos koji nije dostatan za održavanja osnovnih financijskih potreba ove nevladine organizacije.
Funkcioniraju po sistemu ostvarenja sredstva za projekte, kako putem županijskih tako i putem federalnih ministarstava i Europske unije, a sva sredstva su namjenska i nisu predviđena za plaće, obaveze, doprinose i općenito funkcioniranje Komore.
Kada je u pitanju podrška vlasti, Arapović kaže da svaka vlast priča kako želi ulagati u otvaranje novih radnih mjesta, ali da je priča koju oni pričaju usmjerena na velike kompanije i njihovo jačanje, te da se vrlo rijetko čuje priča u vezi samozapošljavanja i malih obrta.
Smatram da vlasti tu griješe jer su nositelji gospodarstva uglavnom obrti. Naravno, i velike kompanije su jako bitne u toj priči i treba ih podržati, ali su mali obrti ključni. Mi svake godine skrećemo pažnju i upozoravamo ministarstva financija da su doprinosi previsoki za obrtnike. Uzmimo za primjer obrte koje oni nazivaju “slobodna zanimanja” gdje su stavili autoškole, knjigovođe, masažerske usluge i još neke druge obrte za koje osnovica doprinosa iznosi blizu 2.500 KM, tako da ti ljudi plaćaju doprinose oko 1.200 KM, navodi Arapović.
Naglašava kako ostali obrti plaćaju blizu 500 KM doprinosa, dok u d.o.o. plaćaju po minimalnoj plaći kako je određeno u Federaciji BiH, tako da njihovi doprinosi ne iznose više od 250 do 300 KM.
Ima još nekih nedostataka u tim zakonima poput zakona koji tretiraju zdravstvo gdje obrtnik nema pravo da koristi bolovanje, nema pravo kada privremeno odjavi obrt da koristi bilo kakvo zdravstveno osiguranje i niz drugih stvari koje obrtnik nema pravo da koristi dok svi drugi pravni subjekti to imaju. Unatoč tome što smo imali brojna obećanja s federalne, ali i županijske razine, nitko se tom problematikom nije pozabavio na način da je trajno riješi, zaključio je predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanske županije Enes Arapović.
jabuka.tv
