Prema Kaznenom zakonu BiH, maksimalna kazna zatvora u Bosni i Hercegovini je 45 godina.
No, koliko se zapravo često izriče najteža kazna i koliko je trenutna politika kažnjavanja učinkovita?
U Bosni i Hercegovini, pojam najteže kazne obuhvaća i kaznu od 21 godine zatvora, a s obzirom na zločine, konkretno ubojstva koja su se događala u našoj zemlji, postavlja se pitanje koliko zapravo vrijedi ljudski život.
O tome treba li uvesti doživotnu kaznu, s obzirom na učestalu praksu ponavljanja kaznenih djela, raspravljalo se u Republici Srpskoj prije par godina, ali i u FBiH, a dodatnu prepreku stvara upravo nejedinstven sustav kažnjavanja u čitavoj BiH.
Poseban slučaj je i činjenica da se u BiH postoji mogućnost otkupljenja zatvorske kazne u trajanju do godinu dana i to za 100 KM za dan zatvora u Federaciji, a 50 KM u RS-u, što je nedavno i uradio jedan Mostarac plativši 36.500 KM.
Uvedene su iznimke za djela za koja se ne može primjenjivati zamjena zatvorske kazne novčanom, ali se one ne odnose na ratne zločine, kao i brojne druge, pa kritičari tvrde da ovaj sustav potkopava pravdu.
Kazna zatvora zamjenjuje se novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačava s jednim dnevnim iznosom novčane kazne ili sa 100 KM ako se novčana kazna utvrđuje u određenom iznosu, stoji u Kaznenom zakonu BiH.
Zatvorenici imaju pravo i na žalbu ombudsmanu za ljudska prava BiH, prošle godine je broj žalbi bio veći nego godinu ranije.
Inače, u Bosni i Hercegovini postoji 14 zatvora, od kojih jedan državni u Vojkovićima u kojem postoje brojne pogodnosti za zatvorenike koji se primjereno ponašaju, zatim sedam u Federaciji BiH i šest u Republici Srpskoj.
jabuka.tv Foto: Freepik