VLADA županije sa sjedištem u Mostaru poništila je danas ranije izdanu koncesijsku dozvolu za izgradnju dviju minihidroelektrana na rijeci Neretvi, čime je okončana desetogodišnja bitka za očuvanje jedinstvenog prirodnog fenomena kanala i spriječeno narušavanje biljnog i životinjskog svijeta.
Sedreni vodopadi
Na mjestu gdje se Buna ulijeva u rijeku Neretvu, južno od Mostara, tisućljetnim prirodnim procesima nastali su sedreni vodopadi te se stvorilo više kanala u rijeci dužine 850 metara, koje se naziva Bunskim kanalima. Bunski kanali predstavljaju i značajan prirodni turistički potencijal.
Upravo na tom mjestu je prije deset godina vlada Hercegovačko-neretvanske županije dodijelila koncesiju za izgradnju dviju mini-hidroelektrana Buna 1 i Buna 2. Nakon toga uslijedili su prosvjedi više ekoloških udruženja iz Mostara koja su se od 2014. borila za očuvanje Bunskih kanala kao zaštićenog spomenika prirode.
Elektrane bi uništile fenomen kanala
Oni su upozoravali kako bi se izgradnjom mini-hidroelektrana uništio prirodni fenomen kanala te nanijela šteta biljnom i životinjskom svijetu u dolini rijeke Neretve. Ta je aktivistička i pravna bitka okončana danas, nakon što je na sjednici vlade Hercegovačko-neretvanske županije poništena koncesijska dozvola za izgradnju ovog elektroenergetskog objekta.
U međuvremenu su i vlasti u Mostaru izbrisale dvije mini-hidroelektrane iz svog Prostornoga plana.