0
0
Svjetska situacija prati se kao nikad dosad. Ima i dugoročnog optimizma, ali i realnosti koja je pesimistična jer ratovi koji su nas, uz pandemiju, uveli u ovakvo stanje i dalje traju. Međutim, da su se globalno neke stvari popravile, jesu i te ćemo činjenice iznijeti, iako je sve na takvim temeljima da onog trenutka dok čitate ovaj tekst krivulja može krenuti prema dolje.
Svjetske burze porasle su prošlog tjedna, cijene dionica krenule su prema gore, inflacija u SAD-u popušta, i to osjetnije nego u prethodnim razdobljima, a očekuje se i da će američka središnja banka uskoro početi smanjivati kamatne stope, a takve informacije djeluju blagotvorno, još ako se dogode, i male države poput BiH mogu razmišljati u tom smjeru. Hina je prenijela informaciju da je na Wall Streetu prošloga tjedna Dow Jones ojačao 1,6 posto, na 40.000 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,9 posto, na 5615 bodova, a Nasdaq indeks 0,25 posto, na 18.398 bodova.
– U fokusu ulagača bili su novi podaci o inflaciji u SAD-u. U lipnju su potrošačke cijene pale 0,1 posto na mjesečnoj razini, dok je inflacija na godišnjoj razini skliznula na 3 posto, najnižu razinu u više od tri godine. Zahvaljujući tome ojačale su špekulacije da će američka središnja banka kamatne stope smanjiti već u rujnu. U petak je počela i sezona objava tromjesečnih poslovnih rezultata kompanija i banaka. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su u drugom tromjesečju zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa porasle 9,6 posto na godišnjoj razini – navedeno je.
Kako će se sve to reflektirati u BiH? Vidljivo je da smo toliko ovisni o svijetu da osjećamo tko god kihne. To je onaj problem da malo proizvodimo u svim sferama kako bismo se mogli oduprijeti određenoj krizi koja nam se nađe na putu, a u posljednje vrijeme svaka se nekako nađe na putu i teško ju je zaobići.
MMF je napravio zapažanja o Bosni i Hercegovini koja bi trebalo pratiti i reducirati se ondje gdje se to može kako bi došlo do određenog rasta. A ovo su neka od posljednjih zapažanja, gdje se ističe i EU put BiH kao nešto pozitivno, kao i pad inflacije, međutim, neke druge stvari, poput povećanja javnog duga, nisu dobre. – Inflacija je s rekordne vrijednosti od 17,4 posto, koju je dosegnula u listopadu 2022. godine, postupno opadala i u 2023. godini u prosjeku je iznosila 6 posto, a u 2024. godini očekuje se njezin daljnji pad na 3 posto. Međutim, inflacija u koju nisu uključene cijene hrane i energije pokazuje se upornijom odražavajući kontinuirane pritiske izazvane povećanjem plaća. Neizvjesnost u pogledu ekonomske perspektive je visoka i prevladavaju negativni rizici, uključujući naglo usporavanje rasta u Europi, povećanu volatilnost cijena roba te rastuće političke napetosti unutar zemlje. S druge strane, napredak na putu pristupanja Europskoj uniji mogao bi dati poticaj reformama i rezultirati širim pozitivnim utjecajem. Fiskalna bilanca se pogoršala te, poslije suficita od 0,9 posto iz 2022. godine, u 2023. godini zabilježila je deficit od 1,7 posto, što je odraz akumuliranog učinka nekoliko trajnih povećanja plaća u javnom sektoru i socijalnih davanja. Povećani deficiti i velike otplate duga doveli su do velikog povlačenja vladinih depozita, što je rezultiralo umanjenjem rezervi. Ukupni javni dug je u 2023. godini porastao na 32,2 posto, a potrebe za financiranjem su velike u oba entiteta – navodi se. MMF je procijenio da se ekonomija BiH pokazala otpornom u teškom okruženju.
– Ekonomski rast će, prema projekcijama, ojačati, počevši od ove godine, iako neće dosegnuti razinu koja bi dovela do konvergencije s EU-om. Inflacija će nastaviti trend opadanja, ali se pritisci izazvani povećanjem plaća zadržavaju. Rizici su i dalje povišeni, uključujući i rizike od intenziviranja regionalnih sukoba te naglog usporavanja rasta u Europi i rizike na domaćem planu, od rasta političkih napetosti i veće zastupljenosti ekspanzivnih makroekonomskih politika – navedeno je. Ovo je doba kad su potrebne mudre odluke i kad ova država mora pokazati još veću otpornost na krize u svim segmentima.
izvor: Večernji.ba
