Europska unija uvodi zabranu konzumiranja cigareta i na otvorenom prostoru

admin
0 0
Read Time:2 Minute, 41 Second

Europska komisija predložit će proširenje postojeće zabrane pušenja na otvorene prostore prema nacrtu prijedloga koji je na uvid dobio Euronews.

Planovi, koje bi izvršna vlast EU trebala usvojiti danas, proširit će trenutne smjernice iz 2009. namijenjene smanjenju izloženosti pasivnom pušenju na javnim mjestima, radnim mjestima i u javnom prijevozu.

Europska komisija preporučit će zabranu pušenja na terasama kafića, autobusnim stanicama i u zoološkim vrtovima. Najnovija verzija nacrta, koja je još uvije podložna promjenama, nastoji očistiti javne prostore od svih aerosola, a ne samo od cigaretnog dima, tako da će u zabranu biti uključene i e-cigarete i vaping, prenosi Index.

Smjernice nisu pravno obvezujuće, ali daju okvir koji zemlje članice trebaju slijediti u sklopu širih napora za suzbijanje raka pluća uzrokovanog pušenjem. Komisija tvrdi da je u prvih nekoliko godina provedbe 2009.-2012. već došlo do pada izloženosti.

Nove preporuke Komisije imaju za cilj uhvatiti se u koštac sa širim rasponom duhanskih proizvoda u nastajanju, uključujući “grijane duhanske proizvode i elektroničke cigarete, bez obzira na to sadrže li nikotin ili ne”.

Ovi proizvodi, koji se često reklamiraju kao sigurnija alternativa tradicionalnom pušenju, još uvijek izlažu promatrače štetnim kemikalijama. “Dokazi o korištenju novih proizvoda kao pomoći pri prestanku pušenja nisu uvjerljivi”, stoji u dokumentu.

“Novi dokazi govore o tome da dimovi iz električnih cigareta također izlažu pasivne pušače ozbiljnim razinama toksičnih čestica i zagađivača”, navodi se u nacrtu.

Ključna značajka prijedloga je proširenje zabrane pušenja na razne vanjske prostore, što je dosad bilo regulirano od slučaja do slučaja u pojedinim državama članicama.

“Razina pokrivenosti pravila o zabrani pušenja uvelike varira ovisno o vrsti okruženja, a opća razina pokrivenosti vanjskih prostora politikama o zabrani pušenja je slaba”, rekla je Komisija kako bi opravdala potrebu za širim mjerama zaštite u javnim prostorima.

Prema novim smjernicama, otvoreni ili poluotvoreni prostori, definirani kao djelomično natkriveni ili zatvoreni prostori poput krovova, balkona, trijemova i terasa, povezani s uslužnim objektima kao što su restorani, barovi i kafići trebali bi postati zone bez pušenja.

Središta javnog prijevoza, uključujući autobusna stajališta i zračne luke, također bi bila obuhvaćena, a pušenje bi bilo zabranjeno i u vanjskim područjima povezanima s radnim mjestima, bolnicama i domovima za starije osobe. Rekreacijska područja u kojima su prisutna djeca, uključujući javna igrališta, zabavne parkove, bazene i zoološke vrtove, također su uključena, kao i obrazovne prostorije od vrtića do sveučilišta.

Prijedlog Komisije, koji je prvobitno bio planiran za siječanj, odgođen je, što je izazvalo zabrinutost oko predanosti EU ovoj tematici.

Reforma povezana s Direktivom EU o oporezivanju duhana sada je također odgođena za 2025., a neki su postavili pitanje je li duhanska industrija utjecala na te odluke.

U izvješću iz prosinca 2023. pučki pravobranitelj EU kritizirao je Komisiju jer nije otkrila detalje sastanka s lobistima duhanske industrije.

Unatoč ovim neuspjesima, čini se da će povjerenica za zdravstvo u odlasku Stella Kyriakides ažurirati preporuke Vijeća sutra, samo nekoliko tjedana prije kraja mandata Komisije. “Upotreba duhana, ovisnost o nikotinu i bolesti izazvane duhanom ne bi smjele imati mjesta u budućnosti Europe”, rekao je Kyriakides.

Revidirane smjernice dio su šireg plana Komisije za borbu protiv raka, čiji je cilj postići “generaciju bez duhana” do 2040., smanjiti upotrebu duhana za 30% do 2025. i smanjiti udio pušača u EU na samo 5%.

 

 

Ramski Vjesnik 

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Next Post

BiH proizvodi oko 23.000 tona grožđa, domaću proizvodnju godinama guši uvoz

Primjenom zakona prvi bi put vina proizvedena u BiH trebala dobiti oznake zemljopisnog podrijetla. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, najviše vina u BiH se uvozi iz Hrvatske, Makedonije, Srbije, Crne Gore i Francuske, piše Marija Medić Bošnjak za Večernji list BiH Zbog iznimno visokih temperatura berba grožđa ove godine počela […]

Pretplatite se