Ministarstvo unutrašnjih poslova do kraja godine postavit će više od 80 novih kućišta za kamere nadzora brzine. Osim brzine, provjeravat će se i uporaba mobitela tokom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa. Kamere stižu i na autoceste.
Brzina je i dalje glavni uzrok najtežih saobraćajnih nesreća, onih sa smrtnim posljedicama. Od 184 poginula u saobraćaju u Hrvatskoj u prvih 9 mjeseci ove godine, njih 88 stradalo je upravo zbog nerazumnog stiskanja papučice gasa. Policija stoga kontinuirano postavlja kamere za nadzor brzine sa sve više funkcija.
“Vozač koji je vozio prebrzo, ako se na fotografiji vidi da nije koristio, recimo, pojas, odnosno da je nepropisno koristio mobilni uređaj, osim za prekršaj brzine, vozač će biti sankcioniran i za ta dva prekršaja”, rekao je za HRT Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije Hrvatske.
Najviše kamera u PU primorsko-goranskoj. Kamere će postaviti i na autoceste
Najviše kamera će biti na cestama PU primorsko-goranske, a ukupno u državi 587. Kamere će biti postavljene i na autocestama.
“To su bile lokacije na kojima su se događale one teške prometne nesreće zbog toga što su vozači vozili prebrzo”, ističe Mataija.
Broj poginulih na cestama iz godine u godine sve je manji. Tako je ove godine zabilježeno 190 u odnosu na 209 smrtno stradalih u istom razdoblju prošle godine.
“Sistem je dobar, ali ima jednu manu”
“Ovaj sistem koji mi u Hrvatskoj imamo, oni su dobri, ali imaju jednu manu, a to je da mjere tačkasto. Znači, ono što mi kao struka se zalažemo da nam treba sekcijsko mjerenje brzine, posebno na segmentima autocesta i brzih cesta”, naglašava Marko Ševrović iz Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti.
Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake policijske uprave.