0
0
Papa Franjo je tijekom svoje nedjeljne molitve Angelus pozvao na mir, posebno misleći na Bliski istok, kao i na Ukrajinu i druga područja, javila je Ansa.
“Nastavljamo da se molimo za stanovništvo koje pati zbog rata: stradalu Palestinu, Izrael, Libanon, stradalu Ukrajinu, Sudan, Mjanmar i sve ostale”, naveo je.
“Zazivamo za sve dar mira”, rekao je pontifik.
Na XXIX. nedjelju kroz godinu, na trgu ispred Bazilike svetog Petra, Sveti Otac Franjo predslavio je Euharistijsko slavlje i obred kanonizacije blaženika: Manuela Ruiza Lópeza i sedam drugova; Franju, Abdel Mooti i Rafaela Massabkija; Giuseppea Allamana; Marie-Léonie Paradis; Elenu Guerras.
– Jakova i Ivana Isus pita: “Što hoćete da vam učinim?” (Mk 10,36). A odmah potom ih nuka: “Možete li piti čašu koju ja pijem ili krstiti se krstom kojim se ja krstim?” (Mk 10,38). Isus postavlja pitanja i upravo tako nam pomaže u razlučivanju, jer pitanja otkrivaju što se nalazi u nama, osvjetljavaju ono što nosimo u srcu – ovim riječima Sveti Otac je započeo svoju homiliju.
Pustimo da nas Riječ Gospodnja propitkuje. Zamislimo da nam postavlja pitanja: “Što želiš da ti učinim?”; “Možeš li piti kalež koji ja pijem?” Kroz ova pitanja, Isus iznosi povezanost i očekivanja koja učenici imaju prema njemu, sa svjetlom i sjenama tipičnim za svaku vezu. Jakov i Ivan vezani su za Isusa, ali imaju i svoje zahtjeve. Izražavaju želju da budu blizu njega, ali samo da bi zauzeli počasno mjesto, da bi imali važnu ulogu, da “sjednemo jedan zdesna, a drugi slijeva” (Mk 10,37). Očito misle na Isusa kao na pobjedničkog i slavnog Mesiju i očekuju da će im on podijeliti svoju slavu. Vide u Isusu Mesiju, ali ga zamišljaju prema logici moći, rekao je papa.
– Isus se ne zaustavlja na riječima učenika, već odlazi dublje, sluša i čita njihova srca. Kroz dijalog, s dva pitanja, pokušava otkriti želju koja stoji iza tih zahtjeva. Prvo pita: “Što hoćete da vam učinim?”, a ovo pitanje razotkriva misli njihovih srdaca, ističe skrivene očekivanja i snove o slavi koje učenici potajno gaje. Kao da Isus pita: “Tko želiš da budem za tebe?” i tako razotkriva ono što zaista žele: moćnog i pobjedničkog Mesiju koji im daje počasno mjesto – istaknuo je.
Zatim, s drugim pitanjem, Isus odbacuje ovu sliku Mesije i pomaže im promijeniti perspektivu, odnosno obratiti se: “Možete li piti kalež koji ja pijem, ili biti kršteni krstom kojim se ja krstim?” Na taj način, otkriva im da on nije onakav Mesija kakvim ga oni zamišljaju. On je Bog ljubavi, koji se ponizuje da bi dosegao one koji su nisko; koji postaje slab kako bi podigao slabije, koji djeluje za mir, a ne za rat, koji je došao služiti, a ne biti služen. Kalež koji će Gospodin piti je ponuda njegova života, darovana iz ljubavi, sve do smrti i smrti na križu, istaknuo je papa Franjo.
– I tako, s njegove desne i lijeve strane bit će dva razbojnika, obješena kao on na križu, a ne smještena na mjestima moći; dva razbojnika zakovani s Kristom u boli, a ne sjedeći u slavi. Raspeti kralj, nevini osuđenik postaje sluga svima: on je doista Sin Božji! (usp. Mk 15,39). Pobjedu ne odnosi onaj tko vlada, nego onaj tko služi iz ljubavi. To nas je također podsjetila Poslanica Hebrejima: “Ta nemamo takva Velikog svećenika koji ne bi mogao biti supatnik u našim slabostima, nego poput nas iskušavana svime, “ (Heb 4,15) – pojasnio je.
– Sada, Isus može pomoći učenicima da se obrate, da promijene mentalitet: “Znate da oni koji se smatraju vladarima gospoduju svojim narodima i velikaši njihovi drže ih pod vlašću.” (Mk 10,42). No, to ne bi trebala biti sudbina onih koji slijede Boga koji se učinio slugom da bi dosegao sve svojom ljubavlju. Tko slijedi Krista, ako želi biti velik, mora služiti, učeći od njega – rekao je Sveti Otac.
Braćo i sestre, Isus otkriva misli, želje i planove našeg srca, ponekad razotkrivajući naša očekivanja slave, vladavine i moći. Pomaže nam da ne razmišljamo više prema kriterijima svijeta, već prema Božjem načinu, koji se ponizuje kako bi posljednji bili uzdignuti i postali prvi. Ova Isusova pitanja, zajedno s njegovim učenjem o služenju, često su nam nerazumljiva kao što su bila i učenicima. No, slijedeći njega, hodajući za njim i prihvaćajući dar njegove ljubavi koja transformira naš način razmišljanja, i mi možemo naučiti Božji način: služenje, istaknuo je.
– Tome trebamo težiti: ne moći, već služenju. Služenje je kršćanski način života. Ne odnosi se na popis stvari koje treba učiniti, kao da, kada ih obavimo, možemo smatrati da je naš red završio. Tko služi s ljubavlju ne kaže: “sada će netko drugi.” To je razmišljanje zaposlenika, a ne svjedoka. Služenje proizlazi iz ljubavi, a ljubav ne poznaje granice, ne računa, nego se daje. Ne ograničava se na proizvodnju rezultata, nije povremeni angažman, već nešto što dolazi iz srca, srca obnovljenog ljubavlju i u ljubavi – rekao je Sveti Otac.
Kada naučimo služiti, svaki naš čin pažnje i brige, svaki izraz nježnosti, svako djelo milosrđa postaje odraz Božje ljubavi. Tako nastavljamo Isusovo djelo u svijetu, naglasio je.
– U tom svjetlu možemo se prisjetiti učenika Evanđelja koji će danas biti kanonizirani. Kroz tragičnu povijest čovječanstva, oni su bili vjerni sluge, muškarci i žene koji su služili u mučeništvu i radosti, poput fra Manuela Ruiza Lópeza i njegovih drugova. Oni su svećenici i posvećene osobe ispunjene misionarskim žarom, poput don Giuseppea Allamana, sestre Paradis Marie Léonie i sestre Elene Guerre. Ovi novi sveci živjeli su Isusov način: služenje. Vjera i apostolat koje su provodili nisu u njima pobudili svjetovne želje i težnje za moći, već su se, naprotiv, učinili slugama svoje braće, kreativni u činenju dobra, čvrsti u teškoćama, velikodušni do kraja. S pouzdanjem molimo za njihovo posredovanje, kako bismo i mi mogli slijediti Krista, slijedili ga u služenju i postali svjedoci nade za svijet – zaključio je papa Franjo.
Predsjednik Italije Sergio Mattarella je također bio prisutan zajedno sa vladinim podsekretarom Alfredom Mantovanom.
Hercegovina.info
