U spilji “Ričina” pronađeni najstariji ostatci ljudskih zajednica

Speleološko društvo “Mijatovi dvori” iz Tomislavgrada proteklog je vikenda bilo domaćin dvodnevnog skupa speleologa BiH. Bilo je to i najveće ovogodišnje okupljanje istraživača podzemlja, među kojima je i velik broj znanstvenika. Prilika je to da se istakne značaj speleologije, ne samo u znanstvenom nego i u praktičnom pogledu, osobito kod planiranja izgradnje većih infrastrukturnih projekata u krškom prostoru.

Četvrt stoljeća ustrajnog istraživanja podzemlja u matičnoj općini i širem okružju te organizacija međunarodnih znanstvenih i istraživačkih ekspedicija rezultirali su time da i ovaj bh. skup speleologa dobije međunarodni karakter. ”S nama su i kolege iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Poljske, Italije, tako da mogu slobodno reći kako je ovo jako dobar i posjećen skup i, u svakom slučaju, značajan za budućnost speleologije BiH”, kazao je Stipan Dilber, član SD-a “Mijatovi dvori” koji se bavi speleo-arheologijom, a inače je kustos Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu. Dokazi života I upravo spoj tih dviju struka donosi priče iz davne prošlosti temeljene na arheološkim nalazima koji govore da spilje čuvaju i brojne dokaze boravka i života ljudi u njima.

”Tako smo u spilji Ričina pronašli najstarije ostatke ljudskih zajednica u općini Tomislavgrad. Tamo su živjeli ljudi za vrijeme gornjeg paleolitika, oko 17.000 godina prije Krista. Dodatnim istraživanjem pronašli smo i druge podatke, tako da je taj lokalitet služio i kao privremeno stanište brončanodobnim zajednicama. Značajan je i lokalitet spilja Dahna, koja je služila kao zbjeg u nemirnim vremenima, a prema nalazima, vidljivo je da je korištena od rane bronce pa sve do vremena srednjega vijeka. Po arabičkim natpisima može se zaključiti da je u jednom trenutku služila i kao neka vrsta svetoga mjesta za vrijeme osmanskog razdoblja”, govori Dilber naglašavajući kako kroz spoj arheologije i speleologije dobivamo jako značajne spoznaje. O značaju speleologije govorio je Damir Basara, član Udruge “Osmica” iz Karlovca. Istaknuo je kako moramo shvatiti da je ovo zemlja krša s obiljem spilja koje treba čuvati i zbog hidrološkog značaja. ”Ovo područje ima veliku količinu podzemnih rijeka, voda i vrlo je bitno da zaštitimo nadzemlje tih speleoloških objekata. Ako odbacimo otpad u prirodu, on će nam se, prije ili poslije, procijediti u te spilje, u podzemne vode koje pijemo.

”Riječ je o vrstama iz skupine mikroorganizama i to su, zapravo, otkrića koja pomažu boljem razumijevanju o tome kako se pročišćavaju vode u kršu. Pokazali smo također da je ovo kraj koji ima ogroman kapacitet za nova znanstvena otkrića i definitivno su to istraživanja koja se trebaju nastaviti”, dodala je. Ovi zaljubljenici u podzemni svijet na istraživačkim ekspedicijama pokazuju i poseban psihološki profil, o čemu govori Ivan Marića, predsjednika SD-a “Herceg” iz Mostara. ”Psihologija je u speleologiji aspekt koji se čak i proučava jer je nevjerojatna situacija koja se događa u speleološkim ekspedicijama kad radite neku jamu, a ne znate tko će vam biti kolega taj dan. I mislim da je to jedini, nazovimo ga, sport na svijetu gdje se takve stvari rade, gdje osobi koju nikada niste vidjeli u životu dajete svoj život u ruke, s povjerenjem da će ona odraditi i opremiti unutar jame sve onako kako treba i da neće biti nikakvih problema. Tako da je to baš specifično”, zaključio je Marić.

Općina Tomislavgrad ponosna je na svoje speleologe, kazao nam je načelnik Ivan Buntić i napomenuo kako oni, uz značajne nalaze, organizacijom međunarodnih ekspedicija šire i turističku priču o Tomislavgradu, da zbog speleologije dolazi velik broj ljudi iz zemlje i inozemstva. I to je nešto na čemu se može razvijati sportski, ali i znanstveni turizam te će i ubuduće potpomagati rad mijatovaca.