Read Time:1 Minute, 51 Second
Za mjesec dana registriran je rast kredita samo kod stanovništva i to za 78,7 milijuna KM. To su podaci za kolovoz Centralne banke Bosne i Hercegovine. BHRT je istražio za što građani koriste nenamjenske kredite i zašto se povećava broj građana koji ih uzimaju. “Pare se brzo potroše…” Zbog male mirovine Banjalučanka Cica Bosnić bila je prinuđena uzeti potrošački kredit od 5.000 maraka. Kaže da je to zadnji put, jer se ne isplati zbog visoke kamate. “Isključivo za preživljavanje, jer je moja mirovina mala, 428 maraka s 30 godina radnog staža. Velika je kamata, pare se brzo potroše i opet na kraju nemaš ništa”, kazala je Bosnić za BHRT.
Jesen je vrijeme ekspanzija potrošačkih kredita. Za veliki broj građana potrošački krediti su jedini način preživljavanja. U Pokretu potrošača Srednje Bosne ukazuju na činjenicu da potrošačke kredite ne uzimaju samo građani s malim primanjima, već i oni s prosječnim primanjima. Razlog vide u višestrukom rastu troškova života u posljednjih nekoliko godina. “Nažalost uzimaju male kredite koji im čisto služe da prežive godinu, posebno zimu jer je ovo vrijeme kada se djeca spremaju za školu, spremaju zimnicu, kupuju ogrjev za zimu. Sve veći broj građana pribjegava uzimanju kredita kao jedinom sredstvu preživljavanja”, naveo je Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednje Bosne. Rast kredita Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da su ukupni krediti u kolovozu iznosili 25 milijardi maraka, što je 34,9 milijuna više nego u srpnju. Zabilježen je rast kredita za stanovništvo. “Kreditni rast registriran je u sektoru stanovništva za 78,7 milijuna maraka, dok je u ostalim sektorima zabilježeno smanjenje kreditnog rasta”, podaci su CB BiH. Ekonomisti pad potražnje za namjenskim kreditima vide u uvjetima banaka koje traže upisivanje hipoteke na imovinu, dok za nenamjenske kredite instrument osiguranja kredita nije potreban. “Stanovništvo i manji dio gospodarstva orijentirali su se na nenamjenske kredite, jer tako izbjegavaju uzimanje dodatnih instrumenata osiguranja koje od njih traži banka”, pojasnio je Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo. Potrošački krediti se relativno brzo odobravaju. Za građane za koje postoji veći kreditni rizik kamata je viša nego za one s nižim kreditnim rizikom. Veliki broj građana je primoran da bez obzira na nepovoljnu kamatnu stopu uzme kredit za golo preživljavanje.