Zrak u Banja Luci jutros najzagađeniji u BiH

Zrak je prema mjerenjima jutros u 7 sati nezdrav na području Banje Luke, gdje je indeks kvaliteta zraka iznosila 187. Time je zrak u Banja Luci jutros najzagađeniji u BiH – podaci su koje objavljuje Eko akcija na svojoj web stranici. Biljana Lubarda, prof. dr. na Prirodno-matematičkom fakultetu Banja Luka, Katedra za ekologiju, kaže da su zagrijavanje prostora zimi i promet glavni zagađivači zraka u Banjoj Luci. auto skip “Poboljšanje kvaliteta zraka se može postići uz promjenu navika, drugačiji način grijanja i s povećanjem zelenih površina, naročito četinara koji mogu apsorbirati izdušne plinove”, kazala je Lubarda za Fenu. Sistem grijanja Po njenom mišljenju, način da se postigne bolja kvaliteta zraka, ne samo u Banjoj Luci, već u cijeloj BiH i okruženju, jeste centraliziran sistem grijanja. “Pojedinačna kućna ložišta predstavljaju problem za sve gradove jer sva naseljenija mjesta u zimskom periodu koriste različite vrste energenata – ugalj, drva, pa čak se spaljuje i komunalni otpad. Tako se emitira velika količina zagađujućih materija što šteti kvaliteti zraka”, upozorava Lubarda. Na koji način postići centralizirani sistem grijanja je pitanje koje, kako kaže, zahtjeva rad i stručnost drugih stručnjaka. “Recimo, da li imamo dovoljno biomase za zagrijavanje prostora tako velikih gradova kao što je Banja Luka i koja se širi”, ističe ona. Problem prometa Osim toga, kako navodi, Banja Luka, kao i drugi gradovi BiH i okruženja, ima veliki problem zagađivanja po pitanju prometa, što je, po njenom mišljenju, ozbiljniji problem. “Gradovi koji vode računa o kvalitetu životne sredine u potpunosti ukidaju promet privatnim automobila u centru jer je tu velika koncentracija ljudi i favorizira se korištenje gradskog prijevoza, bicikla i drugih vrsta prijevoza. Mi se vozimo u autu po jedno. Kao narod smo malo neracionalni po pitanju resursa, a onda u jednom trenutku sebi postavljamo pitanje zašto nam je sredina tako zagađena”, napominje Lubarda. Na kraju preporučuje povećanje zelenih površina u urbanim dijelovima, posebno četinarskih vrsta. “One su u stanju da apsorbiraju dio plinova, zagađenja, tako da kao biolog mogu reći da svaki grad treba imati svoja pluća, velike parkove koji će s brojnim drvećem doprinijeti smanjenju zagađenja”, zaključuje Lubarda.