0
0
U Hercegovini, s prvim danima hladnoće, započela je sezona svinjokolje. Iako je ova tradicija duboko ukorijenjena u kulturi regije, stanje na terenu ukazuje na zabrinjavajuće trendove – broj domaćih svinja rapidno opada, a razne ekonomske i zdravstvene okolnosti dodatno ugrožavaju ovu dugovječnu praksu, piše hercegovina.info.
Epidemija svinjske kuge i uvoz promijenili sliku svinjogojstva
Iz MT Veterine u Mostaru za Hercegovina.info potvrđuju kako su posljedice svinjske kuge ostavile dubok trag na domaći uzgoj.
“Svinjokolja je krenula proteklih dana s prvim zahlađenjem, no posla nema previše. Trenutno imamo samo jedan do dva uzorka dnevno. Tek sada dolazi na naplatu epidemija svinjske kuge – ljudi su zbog nje morali smaknuti svinje,” kažu iz veterinarske stanice, ističući i veliki problem uvoza.
“Ljudima se jednostavno više ne isplati uzgajati domaće svinje kada je uvoz toliko velik i jeftin.”
Cijene usluga ostale stabilne
Troškovi veterinarskih pregleda, koji su ključni za sigurnost mesa, nisu se mijenjali u odnosu na prethodne godine.
“Cijena pregleda je 15 KM za domaće svinje, dok je za divlje svinje koje dolaze preko lovačkih društava 25 KM,” dodaju iz MT Veterine.
Osim veterinarskih usluga, troškovi obrade mesa dodatno opterećuju budžet, što mnoge tjera da se okrenu drugim rješenjima.
Bolesti pod kontrolom, ali domaćih svinja sve manje
Svinjska trihineloza, bolest koja je nekada bila ozbiljna prijetnja, danas je znatno rjeđa zahvaljujući pravilnim uvjetima uzgoja.
“Kod domaćih svinja trihinelu rijetko nalazimo jer ljudi dobro paze na uvjete držanja,” ističu iz veterinarskih službi.
Ipak, taj pomak nije dovoljan da oživi tradicionalni uzgoj svinja, osobito u Županiji Zapadnohercegovačkoj, gdje je situacija sve lošija.
ŽZH: Tradicionalni uzgoj gubi bitku s farmama
Veterinar Grgo Musa iz Musa Vet naglašava da svinjogojstvo, osobito među mladima, sve više gubi na atraktivnosti.
“Stanje je loše. Mladima se ne isplati držati svinje. Isplativije je danas kupiti na farmama i sve odraditi u registriranim klaonicama. Također, mnogima je jeftinije kupiti gotove domaće proizvode poput špeka i drugih delicija nego se baviti uzgojem,” kaže Musa za Hercegovina.info.
Alarmantne brojke u ŽZH
Prema njegovim riječima, brojke jasno oslikavaju situaciju.
“U općini Široki Brijeg ukupan broj svinja neće preći 1.000, a ni u drugim općinama Županije Zapadnohercegovačke stanje nije bolje.”
Osim smanjenja broja svinja, troškovi uzgoja i obrade dodatno smanjuju interes za ovu djelatnost. Cijena žive vage domaće svinje kreće se od 8 do 10 KM, dok je na farmama nešto povoljnija, oko 6 KM. Obrada mesa u polke stoji od 80 do 100 KM, što je za mnoge velika stavka.
Iako svinjokolja ostaje značajan dio hercegovačkog identiteta, stvarnost pokazuje da tradicija teško opstaje u vremenu velikih ekonomskih izazova i promjena u navikama. Uvoz, epidemije i visoki troškovi uzgoja čine svinjogojstvo sve manje privlačnim, osobito za mlađe generacije.
Dok veterinarski pregledi osiguravaju kvalitetu i sigurnost mesa, pravi problem leži u održivosti domaće proizvodnje. Ako se ovi trendovi nastave, pitanje je hoće li tradicionalna hercegovačka svinjokolja postati tek sjećanje na prošla vremena.
