0
0
General HVO-a i ratni zapovjednik obrane Mostara, danas s adresom u Zagrebu, Zlatan Mijo Jelić protiv kojeg je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine 2015. potvrdilo jednu od najopsežnijih optužnica zbog ratnih zločina nad bošnjačkim civilima u ratnim zarobljenicima, u Hrvatskoj će nastaviti živjeti kao slobodan čovjek.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu na svojim je službenim stranicama danas objavilo šturo priopćenje u kojem navodi da je 17. srpnja donijelo rješenje da se istraga protiv hrvatskog državljanina rođenog 1970. pokrenuta zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava i to ratnim zločinom nad civilima i vojnim zarobljenicima – obustavlja zbog nedostatka dokaza.
Iako mu u suhoparnom priopćenju ŽDO ne navodi ime, neslužbeno doznajemo da se obustava kaznenog progona odnosi upravo na generala HVO-a Zlatana Miju Jelića.
Tužiteljstvo BiH je kazneni progon protiv Zlatana Mije Jelića u listopadu 2020. prepustilo DORH-u, jer je Jelić koji je ranije živio u BiH, preselio u Hrvatsku i postao nedostupan tamošnjim tijelima kaznenog progona. Međutim, gotovo pet godina kasnije DORH je kazneni progon protiv spomenutog generala obustavio.
Za Zlatana Miju Jelića šira javnost u Hrvatskoj čula je uoči obilježavanja 25 obljetnice akcije Oluja, u ljeto 2020. kad je iz ruku tadašnjeg i današnjeg predsjednika Zorana Milanovića, primio odlikovanje za zasluge brigada i specijalne policije HVO-a u oslobađanju Hrvatske. Milanovićev čin izazvao je žestoke kritike preživjelih logoraša u BiH, tamošnjih medija i političkih predstavnika.
Doznalo se tada da je protiv Jelića tužiteljstvo BiH još krajem 2015. potvrdilo jednu od težih i opsežnijih optužnica za ratne zločine počinjene na području Bosne i Hercegovine, konkretno na širem području Mostara. Međutim, nedostupan je tamošnjim tijelima kaznenog progona jer se još prije podizanja optužnice trajno nastanio u Hrvatskoj, a još 2002. se odrekao i BiH državljanstva, zadržavši samo hrvatsko.
Optužnicu protiv Jelića Tužiteljstvo BiH temeljilo je na dokazima koje su haaški istražitelji pribavili za suđenje šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata – Jadranku Priliću i ostalima, kao i za suđenje Mladenu Naletiliću Tuti i njegovoj “kažnjeničkoj bojni”. Prlić i ostalih pet vojnih i političkih dužnosnika HVO-a Haaški sud je, podsjetimo pravomoćno osudio u zbroju na više od 100 godina zatvora. U prvostupanjskoj haaškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima ime Zlatana Mije Jelića navodi se na više mjesta. U fusnoti, na 400. stanici haaške presude navodi se da je prema dokumentaciji koju je prikupio Haaški sud Jelić od 5. lipnja do 9. prosinca 1993. “u najmanje 235 navrata”, “katkad i više puta dnevno” zapovijedao “slanje zatočenika na radove”.
Riječ je, naime, o prisilnom slanju zatočenika, mahom bošnjačkih, na kopanje rovova i druge radove na borbenoj crti prema srpskim položajima, pri čemu su zatočenici bili izloženi unakrsnoj paljbi u kojoj su ubijani i ranjavani. U haaškoj presudi Prliću i ostalima navode se imena zatočenika koji su ubijeni za vrijeme prisilnih radova na liniji fronte na širem području Mostara, kao i imena zatočenika koji su tijekom prisilnog rada na crti razdvajanja ranjeni, a čija su ubojstva i ranjavanja izvan svake sumnje u haaškom postupku dokazana.
Koristeći dokumentaciju i dokaze koje je prikupio Haaški sud, Tužiteljstvo BiH je 2015. podignulo optužnicu protiv Zlatana Mije Jelića za zapovjednu odgovornost. Optužnica ga tereti za ratni zločin protiv čovječnosti počinjen protupravnim lišavanje slobode i zatvaranjem civila, etničkim čišćenjem, naređivanjem prisilnog rada ratnih zarobljenika i odgovornost za smrt i ranjavanje najmanje 40 ratnih zarobljenika tijekom prisilnog rada na crtama bojišnice na području Mostara. BiH tužiteljstvo u optužnici tereti Jelića da je kao general Vojne policije HVO-a bio direktno nadležan i za upravljanje logorom Heliodrom u Mostaru u kojem je HVO u zatočeništvu držao oko 200 zarobljenika.
Iz šturog priopćenja DORH-a nemoguće je doznati što je sve ŽDO Zagreb od listopada 2020. kad je preuzeo kazneni progon Zlatana Mije Jelića poduzimao kako bi prikupio dokaze za ove teške inkriminacije, a više informacija nismo uspjeli dobiti ni od neslužbenih izvora u DORH-u koje smo kontaktirali.
DORH će o svojoj odluci o obustavi istrage protiv generala HVO-a Zlatana Mije Jelića obavijestiti Tužiteljstvo BiH. Optužnica protiv njega u BiH ostaje na snazi, a reakcije tamošnjeg tužiteljstva na vijest o hrvatskom odustajanju od kaznenog progona doznat ćemo naknadno. Ono što je već sad jasno, jest da Zlatana Miju Jelića Hrvatska neće izručiti Bosni i Hercegovini jer ne postoji međudržavni ugovor između BiH i Hrvatske o međusobnom izručenju osumnjičenika ili optuženika za ratne zločine. Izručenje ne bi bilo moguće ni da se ovaj general HVO-a koji u Hrvatskoj prima prima visoku braniteljsku mirovinu, nije odrekao državljanstva BiH.
Inače, Zlatan Mijo Jelić je 2020. tužio Jutarnji list zbog teksta u kojem smo prenijeli detalje optužnice iz BiH o okolnostima njegova odlaska iz BiH u Hrvatsku, tražeći 100.000 kuna na ime nanesenih duševnih boli. Tvrdio je da je on u Hrvatskoj slobodan čovjek i da nitko ne smije spominjati za što ga BiH optužnica tereti. Općinski građanski sud u Zagrebu u sudskom je postupku odbio većinu njegovih navoda, uz obrazloženje da Je Jutarnji list točno prenio navode BiH optužnice i Haaške presude Prliću i ostalima kao i navode DORH-a da će protiv njega u Hrvatskoj pokrenuti istragu.
Međutim, sud je unatoč tome presudio da Jutarnji list Zlatanu Miji Jeliću, zajedno s odvjetnikom, mora isplatiti 9000 eura na ime duševnih boli zbog navoda preuzetih iz BiH medija da je iz te države pobjegao u Hrvatsku 2015. uoči potvrđivanja optužnice za ratne zločine, te da se tada odrekao i BiH državljanstva, a zadržao samo hrvatsko. Zlatan Mijo Jelić je sudu priložio dokaze da je u Hrvatsku doselio još 2011. te da se BiH državljanstva odrekao 2002.
