Zarazna bolest slična gripi hara na području FBiH

admin
0 0
Read Time:2 Minute, 46 Second

U slučaju da dođe do zaraze, cjepivo može ublažiti simptome i smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija poput pneumonije ili hospitalizacije.

U Federaciji BiH potvrđena je gripa tipa A, podtip H1N1 pdm09, a aktivnost bolesti slične gripi (ILI) je srednjeg intenziteta, potvrdili su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, prenosi livno-online. Prema podacima epidemiološkog biltena, tijekom studenoga 2024. (posljednji objavljeni podaci) ILI – bolest slična gripi bila je vodeća zarazna bolest u FBiH (73,4%), piše Večernji list BiH.

Inače, nadzor nad gripom u FBiH je počeo u listopadu i trajat će do svibnja 2025., a vrhunac aktivnosti gripe očekuje se tijekom ovog i idućeg mjeseca.

Cijepljenje i prevencija

Tijekom prošle sezone gripe 2023./24. prijavljeno je ukupno 28.677 oboljelih koji su imali simptome slične gripi. Cijepljenje protiv gripe smanjuje rizik od ozbiljne bolesti, sigurno je i besplatno za rizične skupine. A to su osobe starije od 65 godina, štićenici i zaposlenici domova za starije, kronični bolesnici bez obzira na životnu dob te trudnice. Kako su naveli iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, trenutačno je zanimanje za cijepljenje veliko, i to ne samo među rizičnim skupinama. Zavod je osigurao 7000 doza četverovalentnog inaktiviranog cjepiva protiv sezonske gripe i distribuirao ga po županijama. Županijski zavodi također osiguravaju određenu količinu cjepiva za stanovništvo. Do sredine prosinca je, prema podacima federalnog Zavoda, cijepljeno oko 25.500 osoba u FBiH.

Kako je objasnio prof. dr. sc. Jurica Arapović, pomoćnik ministrice za zdravstvo u Ministarstvu civilnih poslova BiH, osim što štiti onoga tko ga primi od potencijalno teške bolesti, cijepljenje pomaže i u zaštiti onih koji su najranjiviji. Gripa se širi kapljičnim putem, a cijepljenje drastično smanjuje rizik od prijenosa virusa. U slučaju da dođe do zaraze, cjepivo može ublažiti simptome i smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija poput pneumonije ili hospitalizacije.

Inače, bolest počinje naglo, a najčešći simptomi su: visoka temperatura (nerijetko viša od 40 stupnjeva), bolovi u mišićima (mialgije) i bolovi u zglobovima (artralgije), gubitak teka te opća slabost. Za gripu je karakteristična pojava respiratornih simptoma u drugom dijelu bolesti. Tako se uz prve simptome mogu razviti neugodniji i respiratorni poput: fotofobije, glavobolje i retrobulbarnog bola (bol iza očne jabučice), suhog kašlja i osjećaja žarenja u ždrijelu te žarećeg bola iza prsne kosti. Kod djece gripa započinje pojavom vrućice i mialgije (bolova u mišićima). Drugi simptomi gripe kod djece mogu biti: suhi kašalj, rinitis, začepljen nos, grlobolja te povraćanje i proljev.

Osim cijepljenja, moguće je poduzeti još neke jednostavne mjere kako bi se spriječila zaraza gripom: redovito pranje ruku mlakom vodom i sapunom ili koristite dezinfekcijsko sredstvo za ruke; izbjegavati dirati usta, oči i lice; redovito čistiti površine s kojima često dolazite u kontakt; prekriti usta i nos laktom ili maramicom prilikom kihanja, izbjegavati zatvorene prostore s puno ljudi; izbjegavati kontakte s ljudima koji su bolesni; redovito provjetravati prostorije u kojima se boravi.

Preporuke za izlazak

– Kroničnim bolesnicima, ali i zdravima, osobito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem zraku i sredinama s niskom razinom zagađenja zraka. Osobito je važno da kronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice ne borave u zadimljenim prostorijama. Stručnjaci ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom – upozorili su iz Zavoda. Među preporukama je i smanjeno korištenje čvrstog goriva, pogotovo ugljena, a pri boravku na otvorenom koristiti zaštitu u vidu standardiziranih zaštitnih maski s filtrom (kronični bolesnici nakon konzultacije s liječnikom).

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Next Post

Građani bh. sve više idu u privatne klinike

Za bolju zdravstvenu uslugu građani traže privatne klinike – tko može priuštiti, tko ne može – čeka, pa ako dočeka. Koliko građani potroše na plaćanje privatnih zdravstvenih usluga, unatoč obaveznom zdravstvenom osiguranju, koje ne jamči i pravovremenu, suvremenu zdravstvenu uslugu? “Odlučila sam se privatno na operaciju i jako brzo sam […]

Pretplatite se