0
0
USAID, američka agencija za međunarodni razvoj, suočava se s ozbiljnim optužbama u Bosni i Hercegovini zbog nepravilnosti u trošenju doniranih sredstava. Ministar financija i riznice BiH, Srđan Amidžić, zatražio je istragu zbog tvrdnji koje su iznijele vlasti SAD-a, a prema kojima su “milijarde dolara” nestale unutar različitih američkih agencija, uključujući i USAID.
Nejasna potrošnja u BiH
Amidžić je otkrio da je, prema izvještaju američke administracije, u BiH kroz USAID uloženo 402 milijuna dolara, dok je sama agencija izvijestila o realizaciji svega 155 milijuna dolara. Nedostaje objašnjenje za 246 milijuna dolara, a ministarske službe nemaju podatke o tome kako je taj novac potrošen. Ovo je izazvalo zabrinutost, jer za 54 od prijavljenih 155 milijuna dolara, nisu dostupni opisi o konkretnoj potrošnji sredstava.
Ministar Amidžić je naglasio važnost objašnjenja ovih financijskih transakcija, jer, prema njegovim riječima, javnost mora znati u što je novac uložen, s obzirom na ozbiljan iznos koji je potrošen u BiH.
Geopolitičke igre i ideološki projekti
USAID je poznat po financiranju raznih projekata u BiH, uključujući razvoj poduzetništva, turizma i energetske učinkovitosti. No, agencija je također bila optužena da je previše usmjerena na političke ciljeve, financirajući projekte koji promoviraju LGBTQ+ prava, rodnu ideologiju, klimatski aktivizam i izborne reforme. Kritičari tvrde da je USAID, umjesto da doprinosi ekonomskom razvoju, postao instrument za širenje zapadnih ideoloških vrijednosti u zemljama koje ovise o američkoj pomoći.
Ove optužbe nisu nove, jer je bivša administracija Donalda Trumpa također ukazivala na sumnjivo trošenje sredstava u BiH i drugim zapadnobalkanskim zemljama. Sadašnji analitičari smatraju da je USAID skrenuo s cilja pružanja humanitarne pomoći prema financiranju projekata koji nisu utemeljeni na stvarnim potrebama ili interesima zemalja korisnica.
Reforme i povratak izvornim ciljevima
Jedan od ključnih zagovornika promjena unutar USAID-a je Max Primorac, bivši zamjenik administratora ove agencije i analitičar u The Heritage Foundationu. Primorac predlaže povratak USAID-a izvornoj misiji, koja je bila usmjerena na privremenu humanitarnu pomoć i poticanje ekonomske samodostatnosti, a ne na stvaranje ovisnosti o vanjskoj pomoći ili financiranje ideoloških inicijativa.
U kontekstu BiH, sve ove kontroverze pokreću ozbiljna pitanja o načinu na koji se upravlja međunarodnom pomoći i transparentnosti u trošenju novca koji dolazi iz američkog proračuna. Javnost u BiH ima pravo znati kako su sredstva utrošena i hoće li se u budućnosti poduzeti koraci za otkrivanje sudbine 246 milijuna dolara koji su nestali bez traga.
