0
0
USVOJENA STRATEGIJA INTEGRIRANOG UPRAVLJANJA GRANICOM S AKCIJSKIM PLANOM
Na prijedlog Ministarstva sigurnosti usvojena je Strategija integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini i Akcijski plan za njezinu provedbu za razdoblje 2025. – 2029. godine, čime se integrirano upravljanja granicom u našoj zemlji harmonizira s pravnom stečevinom EU-a.
Bosna i Hercegovina donošenjem ove strategije i pratećeg akcijskog plana nastavlja razvijati i usklađivati vlastiti koncept s novim europskim konceptom integriranog upravljanja granicom u cilju učinkovitog nadzora granica te jačanja međuagencijske suradnje unutar BiH.
Novi koncept Strategije doprinijet će jačanju partnerstva, stabilnosti i gospodarskog prosperiteta BiH, te će ojačati suradnju sa zemljama regije, uz bolju koordinaciju i suradnju svih relevantnih službi i agencija koje su uključene u nadzor i kontrole granice.
Istodobno će realizacija strateških mjera osigurati funkcionalniji i učinkovitiji sustav upravljanja granicom u BiH, što će rezultirati povećanjem ukupne sigurnosti u Bosni i Hercegovini i olakšati protok ljudi, robe i transportnih sredstava preko granice.
Koordinacijsko tijelo će jednom godišnje Vijeću ministara BiH podnijeti izvješće o provođenju ove strategije i pratećeg akcijskog plana.
PREDSJEDATELJICA KRIŠTO IZVIJESTILA VM BiH O RJEŠAVANJU PROBLEMA PROFESIONALNIH VOZAČA NA PODRUČJU EU-a
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, nakon održanog regionalnog summita o Planu rasta u Skopju, na kojem su sudjelovali i ostali lideri zemalja regije i visoki dužnosnici Europske unije, izvijestila je Vijeće ministara BiH kako je postignut visoko stupanj suglasnosti sudionika sastanka za rješavanje problema profesionalnih vozača na području EU-a i čekanja na granici.
Funkcionalno rješenje bit će temeljeno na realnom vremenu ulaska i izlaska profesionalnih vozača, što će otkloniti probleme i omogućiti stabilno odvijanje međunarodnog cestovnog prijevoza.
RATIFIKACIJA SPRAZUMA O FINANCIRANJU GODIŠNJEG AKCIJSKOG PLANA EU-a ZA BiH
Na sjednici je utvrđen Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o financiranju Godišnjeg akcijskog plana za Bosnu i Hercegovinu za 2024. godinu između Europske unije, koju predstavlja Europska komisija, i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za europske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji je potpisan u ožujku i svibnju 2025. godine u Bruxellesu i Sarajevu.
Na ovaj način Europska unija, na temelju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), pruža potporu Bosni i Hercegovini u brojnim područjima, uključujući unapređenje vladavine prava, jednakosti, rodne ravnopravnosti, ekonomski razvitak te ostvarivanje napretka u ispunjavanju obveza za pristupanje EU-u.
USVOJEN REVIDIRANI AKCIJSKI PLAN ZA IZVRŠENJE PRESUDA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Vijeće ministara BiH usvojilo je Revidirani akcijski plan za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetima Zornić protiv Bosne i Hercegovine, Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, Pilav protiv Bosne i Hercegovine i Pudarić protiv Bosne i Hercegovine, s korekcijama na sjednici.
Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da pripremi i Vijeću ministara BiH na usvajanje dostavi u roku od 15 dana prijedlog odluke o formiranju radne skupine za pripremu nacrta amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine i nacrta izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, s ciljem provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava.
Radnu skupinu činit će šest članova, tri predstavnika Vijeća ministara BiH, dva predstavnika Vlade Federacije BiH i jedan predstavnik Vlade Republike Srpske. Ministarstvo pravde dužno je pružiti administrativnu i tehničku pomoć formiranoj radnoj skupini te će o svim aktivnostima radne skupine informirati Ured zastupnika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
USVOJENI DVOGODIŠNJI PLAN AKTIVNOSTI PROTUMINSKOG DJELOVANJA U BiH I PLAN RAZMINIRANJA ZA 2025.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojilo je Plan aktivnosti protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini za 2025. i 2026. godinu i Plan razminiranja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu.
Povjerenstvo za razminiranje u Bosni i Hercegovini i Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) dostavit će Plan aktivnosti protuminskog djelovanja u BiH Komitetu za implementaciju obveza po Konvenciji o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješadijskih mina i o njihovom uništavanju, putem Implementacijske jedinice Ženevskog centra.
Danas usvojeni Plan razminiranja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu prati Lista prioriteta za razminiranje Federacije BiH i Republike Srpske.
Težište protuminskih akcija u Bosni i Hercegovini će i dalje biti usmjereno na ugrožene zajednice i njihove potrebe, uz smanjenje rizika od mina i njihovog negativnog društveno-ekonomskog utjecaja.
Za provođenje Plana aktivnosti protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini financijska sredstva se osiguravaju iz donatorskih sredstava, proračuna institucija BiH i proračuna entiteta, kao i iz drugih izvora, shodno odredbama članka 18. Zakona o razminiranju u BiH.
Realne procjene iz revizije Strategije protuminskog djelovanja na temelju raspoloživih deminerskih kapaciteti i ostalih okolnosti koje utječu na proces protuminskog djelovanja govore kako je moguće razminiranje 75 četvornih kilometara godišnje u 2025. i 2026. godini.
U BiH je minsko sumnjivim površinama još pokriveno 1,6 % teritorija zbog čega je Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, ranije zadužilo BHMAC i Povjerenstvo za razminiranje da pripreme sveobuhvatnu analizu protuminskog djelovanja od potpisivanja Ottawske konvencije do danas te da sačine detaljan akcijski plan za okončanje procesa razminiranja koji će biti temelj za planiranje realnog konačnog roka za „Bosnu i Hercegovinu bez mina“.
NASTAVAK DJELOVANJA EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE U BiH
Vijeće ministara BiH potvrdilo je da dodjeljivanje kredita Europske investicijske banke financijskim institucijama spada u opseg Okvirnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke, kojim se reguliraju aktivnosti ove banke u Bosni i Hercegovini.
Europska investicijska banka dodjeljuje kredite financijskim institucijama zemalja Zapadnog Balkana za osiguranje povoljnijeg kreditiranja malih i srednjih poduzeća i povećanje njihove konkurentnosti primjenom zelenih i inovativnih investicija do iznosa 170.000.000 eura.
Donošenjem ovog zaključka Vijeće ministara BiH potvrdilo je kako je dodjeljivanje kredita Europske investicijske banke, među ostalim i bankama u BiH za navedene projekte, sukladan Okvirnom sporazumu između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke i osigurat će njeno djelovanje na teritoriju BiH.
Ovaj zaključak nije u vezi sa zaduživanjem niti davanjem bilo kakvih jamstava Bosne i Hercegovine.
EU PRIORITET: VMBiH TRAŽI NACRT NOVOG ZAKONA O JAVNIM NABAVAMA
Na sjednici je zadužena Agencija za javne nabave BiH da Vijeću ministara BiH dostavi nacrt novog zakona o javnim nabavama do 31. 12. 2025. godine sukladno Strategiji javnih nabava za 2024. – 2028. u Bosni i Hercegovini, te u tom pravcu intenzivira suradnju s Odborom Agencije za javne nabave i uključi odgovarajuće eksperte kako bi se došlo do najboljeg zakonskog rješenja i omogućila prohodnost za usvajanje ovog zakona.
Prethodno je primljena na znanje Informacija Agencije za javne nabave Bosne i Hercegovine o primjeni Zakona o javnim nabavama koju su početkom ove godine zatražili Vijeće ministara BiH i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Novi zakon o javnim nabavama trebao bi otkloniti uočene nelogičnosti, nedorečenosti i nejasne odredbe važećeg Zakona o javnim nabavama i ovu oblast potpuno uskladiti s direktivama EU-a.
SMANJEN BROJ NEZAKONITIH MIGRANATA
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojilo je Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za prvo tromjesečje 2025. godine, koja će s korekcijom sa sjednice biti dostavljena Predsjedništvu BiH i Zajedničkom povjerenstvu za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH.
Tijekom izvještajnog razdoblja usvojen je Zakon o graničnoj kontroli, čime je ispunjena jedna od prioritetnih preporuka Europske komisije, a koje se tiču upravljanja migracijama, azilom i granicama. Potpisana je i Mapa puta za suradnju između Bosne i Hercegovine i Agencije EU-a za azil 2025. – 2027. godina.
U razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2025. godine nastavljen je trend smanjenja broja nezakonitih migranata na teritoriju Bosne i Hercegovine, a evidentirano je 68 % manje migranata (2.085) u odnosu na isto razdoblje 2024. godine (6.544).
Granična policija BiH evidentirala je 675 osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska granice, što je za 83 % manje u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Osobe otkrivene u nezakonitom prelasku bile su većinom državljani Turske (76), Afganistana (74), Egipta (69), Sirije (63) i Bangladeša (46).
U izvještajnom razdoblju policijske agencije u Bosni i Hercegovini podnijele su 63 % manje izvješća Tužiteljstvu BiH o počinjenim kaznenim djelima koja se odnose na krijumčarenje osoba nego za isto razdoblje prethodne godine. Isto tako, broj podnesenih zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini smanjen je za 58 %.
Realizirana je u cijelosti još jedna aktivnost iz Plana mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u našoj zemlji, koja se odnosi na nabavu automatskih čitača biometrijskih podataka.
Tijekom ožujka 2025. godine na probni rad je primljeno 25 osoba koje su završile obuku za čin mlađeg inspektora iz XII. klase kadeta Granične policije BiH.
U prva tri mjeseca ove godine strancima u BiH odobrena su 3.704 privremena boravka, a glavni razlozi za odobrenje prvog privremenog boravka su obrazovanje, rad s radnom dozvolom, spajanje obitelji i rad bez radne dozvole, što je povećanje odobrenih privremenih boravaka za 6 %. Od ukupnog broja, prvi put je odobreno 1.790 privremenih boravaka, dok je produljeno 1.914. Najveći broj prvih ili produljenih boravaka odnosi se na državljane Turske, Srbije, Indije, Hrvatske i Kine.
USVOJENA INFORMACIJA U VEZI S MONEYVAL EVALUACIJOM
Vijeće ministara BiH je zadužilo Ministarstvo sigurnosti da, u suradnji s nadležnim institucijama i tijelima u BiH, sačini plan aktivnosti u cilju otklanjanja nedostataka koji su identificirani u izvješću za Bosnu i Hercegovinu u petom krugu MONEYVAL evaluacije.
Ministarstvo sigurnosti BiH dužno je pratiti provedbu planiranih aktivnosti i periodično podnositi izvješća Vijeću ministara BiH o realizaciji planiranih aktivnosti.
Ovi zaključci su sastavni dio Informacije Ministarstva sigurnosti o usvojenom izvješću za Bosnu i Hercegovinu u petom krugu MONEYVAL evaluacije, koja je usvojena na današnjoj sjednici, uz određene korekcije.
Izvješće pruža pregled stanja u vezi sa sustavom za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma u BiH zaključno s veljačom 2024. godine i daje odgovarajuće preporuke za unapređenje stanja u ovom području.
INFORMACIJA O FINANCIRANJU PROJEKATA IZ PROGRAMA JAVNIH INVESTICIJA
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, usvojilo je Informaciju o utrošku sredstava u 2024. godini kojima su financirani projekti uključeni u Program javnih investicija/Razvojno-investicijski program institucija Bosne i Hercegovine (PJI/RIP IBIH) 2024. – 2026. godine.
Informacija obuhvaća podatke o 156 projekata, i to: 146 projekta uključenih u Program javnih investicija/Razvojno-investicijski program institucija Bosne i Hercegovine 2024. – 2026. godine ukupne vrijednosti milijardu i 146,95 milijuna, među kojima su 93 projekta u implementaciji, 44 projekta su završena, a 9 projekata je promijenilo status u tijeku 2024. godine, dok je 10 projekata naknadno prijavljeno, odnosno nisu bili u 2024. – 2026., a imali su realizaciju u 2024. godini.
Na 146 projekata u prošloj godini je ukupno utrošeno 162,16 milijuna KM, od čega se 44,46 % odnosi na investicije u socioekonomski razvitak, a 55,54 % na investicije u izgradnju administrativno-tehničkih kapaciteta. Na projekte kapitalnog tipa je utrošeno 49 milijuna KM, što je 30,22 % ukupno utrošenih sredstava u 2024. godini.
Za realizaciju naknadno prijavljenih 10 projekta, ukupne vrijednosti 64,82 milijuna KM, u tijeku 2024. godine je utrošen 9,51 milijun KM.
U prošloj godini su završena 44 projekta, ukupne vrijednosti 352,60 milijuna KM.
PORAST INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA U BiH
Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu izravnih inozemnih ulaganja u Bosni i Hercegovini za 2023. i 2024. godinu s usporednim prikazom Bosne i Hercegovine i država regije u izvješćima međunarodnih organizacija, koju će Agencija za promidžbu inozemnih ulaganja objaviti na službenoj web-stranici.
Prema Analizi, izravna inozemna ulaganja u 2023. godini u iznosu milijardu i 895,6 milijuna KM predstavljaju povećanje od 24,9 %, s najvećim godišnjim iznosom od 2007. godine.
Zemlje Europske unije (EU 27) su u 2023. investirale 968 milijuna KM u BiH ili 51,1 % od ukupnog iznosa. Pojedinačno gledano, zemlje koje su najviše investirale su: Rusija (376,3 milijuna KM), Srbija (355,6 milijuna KM) i Nizozemska (237,7 milijuna KM), dok su više od 100 milijuna KM ulaganja imale Njemačka (204,9 milijuna KM), Hrvatska (187,2 milijuna KM), Slovenija (173,3 milijuna KM ) i Velika Britanija (149 milijuna KM).
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, izravna inozemna ulaganja s procijenjenim zadržanim zaradama, u prvom polugodištu 2024. godine su iznosila 955,9 milijuna KM. Iako su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, izravna inozemna ulaganja manja su u odnosu na razdoblje siječanj – lipanj 2023. godine za 14,3 %, ali promatrajući prva polugodišta u razdoblju od 2016. do 2024. godine zabilježen je rast u prvom polugodištu prošle godine od 35,4 % u odnosu na prosjek za devet godina, koji za prva polugodišta iznosi 706 milijuna KM.
U prvom polugodištu 2024. godine zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Hrvatska (183,5 milijuna KM), Njemačka (157,9 milijuna KM) i Slovenija (145,3 milijuna KM). Značajna povećanja kapitala registrirale su Austrija (101,7 milijuna KM), Srbija (81,5 milijuna KM), Nizozemska (66,1 milijuna KM) i Velika Britanija (40,4 milijuna KM).
Zemlje Europske unije (EU 27) su investirale 731,4 milijuna KM u BiH tijekom prvog polugodišta prošle godine, što predstavlja 76,5 % od ukupnog iznosa svih izravnih inozemnih ulaganja.
FINANCIRANJE MEĐUNARODNOG ODVJETNIČKOG UREDA ZA TRGOVSKU GORU
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o utvrđivanju potrebnih financijskih sredstava namijenjenih za financiranje međunarodnog odvjetničkog ureda za slučaj Trgovske gore.
Odlukom se odobravaju potrebna financijska sredstva za 2025. godinu za financiranje međunarodnog odvjetničkog ureda Laborde Law iz Pariza za predmet Trgovske gore u iznosu 210.000 eura.
Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u Službenom glasniku BiH, a primjenjivat će se od dana stupanja na snagu zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu.
SUGLASNOST ZA IMENOVANJE
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, dalo je suglasnost za imenovanje policijskog komesara Oliviera Berbacha na dužnost časnika za vezu Generalne direkcije za unutarnju sigurnost, sa sjedištem u Beogradu.
Izvor: Vijeće ministara BiH
