Stvoreni uvjeti za snižavanje cijene goriva u BiH

“Trenutno se raspravlja o nivou između 65 i 70 dolara po barelu”, poručuju iz EU, dodajući da paket sankcija predviđa da se u trećoj fazi, koja stupa na snagu od 5. veljače 2023, iz Rusije više neće uvoziti ni naftni derivati.

Koliko će ovo pogoditi Rusiju teško je reći, ali dok je namjera EU da se tamošnji energetski i financijski sektor bitno poljulja, iz najveće svjetske države poručuju da je već oko dvije trećine ruskih izvoznih energenata prebačeno na istok, odnosno na tržišta Kine, Indije, Turske, Šri Lanke, UAE, Pakistana.

U ovoj priči glavna poluga je Turska, kao glavni izvoznik ruskih energenata ka Europi, ali i Aziji, međutim i Kina i Indija imaju višestruku korist jer Rusija bez problema kopnenim putem stiže na svoje ciljeve.

S druge strane, u posljednjih nekoliko tjedana cijene nafte su u velikom padu, prije svega zbog neizvjesne situacije u Kini, prouzrokovane mjerama za suzbijanje covida-19. Barel nafte je nakon skoka na više od 120 dolara sada na granici oko, pa i ispod 80, a sve su prilike da će ići dodatno dolje.

U kompletnoj situaciji stvoreni su uvjeti za dodatno pojeftinjenje goriva u BiH, smatra Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

“Drastično je pala cijena nafte, ali kod nas još to nije ispraćeno u dovoljnoj mjeri, iako ima određenog pojeftinjenja. Cijene bi morale ići niže. Ova nafta od 80-85 dolara omogućava zaista finu korekciju cijene na benzinskim crpkama i to ne samo od nekoliko feninga, već i više. U okruženju se to već događa, a nadam se da će i naši reagirati već u ovom tjednu”, kaže Bečarević za Nezavisne novine.

Ako dođe do dodatnog pojeftinjenja, on smatra da to ne bi dugo trajalo, ali da bi bilo kakva promjena značila građanima.

“Nije to dramatično, ali dobro bi bilo i za 10 ili 15 feninga da se iskoristi ovaj trenutak. Ne znači da će to biti dugotrajno, ali neka te odluke traju sedam, 10 ili 15 dana, pa da ljudi, što bi se reklo, dušom dahnu”, ističe Bečarević.

Prema njegovim riječima, ovakav epilog umnogome će zavisiti od embarga, ali prvenstveno i od dogovora unutar EU na koliko će ograničiti cijenu ruske nafte.

“Prijedlog je od 65-70 dolara, ali mnoge države se protive tome, čak traže da to bude i ispod 50 dolara. Međutim, najinteresantnije je to što oni traže navedeni limit, a nafta je skoro već na toj granici jer je oko 80 dolara, tako da se ne bi dogodilo ništa spektakularno. Ipak, udar bi bio ako se prihvati ispod 50 dolara, kao što traži Poljska”, kaže Bečarević.

Uz sve navedeno, on smatra da ograničenje cijene ruske nafte ne bi trebalo značajno utjecati na snabdijevanje Europe, ali ipak da je nepobitna činjenica da je Rusija zasad našla izlaz iz mogućeg problema.

“Definitivno vidimo da Rusija polako osvaja istočna tržišta, i u nafti i u plinu, i ostaje vidjeti što će se dogoditi u narednih 7-10 dana. Tu bi mogla biti određena prekretnica i prema izvozu na istoku jer će i proizvođači morati gledati na cijene. Međutim, kada sagledam kompletnu situaciju, za mene je zaista neočekivan ovakav pad potrošnje jer to nije prognozirano”, poručio je Bečarević.

Na potezu u BiH su benzinske crpke. Točno je da je u prethodnih nekoliko dana gorivo u BiH pojeftinilo, a ako se prognoze obestine, građani mogu očekivati dobre vijesti.

Kakav je stav distributera ne zna se jer na pozive nisu odgovarali ni iz Grupacije za naftu i naftne derivate RS, niti iz FBiH.