0
0
Iako smo još u zimi, ugostitelji i turistički djelatnici u cijeloj Bosni i Hercegovini već su mislima u turističkoj sezoni. Treba se dobro pripremiti za ono što ih očekuje već od ranog proljeća. Ono što već duži niz godina muči ugostitelje je svakako nedostatak kvalificirane radne snage. Standard, tržišne cijene i nameti od strane države koji su enormno visoki ne ostavljaju prostora ugostiteljima da svojim radnicima daju veću plaću i zadrže ih na rodnoj grudi. Ta problematika u Hercegovini bit će ove godine veća nego ranije.
“Mislim da će nedostatak radne snage biti najizraženiji u povijesti. Vidljivo je da će ugostitelji imati jako velikih problema. Imamo ih već sada, a sezona tek dolazi. Bojim se da nam slijedi uvoz radne snage, to je realnost. Ne govorimo o stručnoj radnoj snazi, već generalno ljudi jednostavno nema kaže za Hercegovina.info predsjednik Federalne udruge za Turizam pri Gospodarskoj komori F BiH Stjepan Primorac.
Prvenstveno nedostaje kuhara, ali i konobara.
Deficitarno je i jedno i drugo, ali generalno sva strukovna zanimanja problematični. Konobari mogu biti priučeni, ali kuhari teško. Tu ili jesi ili nisi”.
Plaće kuhara kreću se od 1300 do 2000 maraka. Najniža plaća konobara je 1000 maraka, a zanimljivo sobarice i čistačice čija se plaća kreće između 800 i 900 maraka je najmanji problem pronaći.
Tako je, ali bez prekovremenog rada. U sezoni je više posla, pa se to i drastično penje. Kada je riječ o konobarima tu je problem naći kvalificirane radnike. Jedini problem nije naći sobarice, odnosno čistačice. No, čim se zadire malo u struku problemi su. Vi i u kuhinji možete naći pomoćne kuhare, ali one profesionalne teško”.
Zbog svega navedenog u Hercegovinu sve više radnika dolazi iz zemalja u okruženju.
“Trend je već duži niz godina da Srbija ima tradiciju, pogotovo sa specijalistima za roštilj. Oni su tu jako dobri i sve više ih dolazi ovdje. Također, treba istaknuti kako i radnici jednim djelom dolaze i iz Makedonije. Oni su s tržišta koje ima puno manju platežnu i kupovnu moć, tako da su za njih naše plaće drastično veće od onih koje imaju u Makedoniji”.
Nama samo problem Hercegovina, već i Bosna.
“Svi imamo potpuno isti problem. Ista je problematika i u Ljubuškom, Mostaru, Međugorju, Sarajevu… Sarajevo također “muku muči” i oni polako uvoze radnu snagu. Oni se trenutno više okreću radnicima s istoka i onima iz nama egzotičnih zemalja poput Filipina ili Nepala, iako i kod njih prednjače za sada radnici iz Srbije i Makedonije.
Neum ima svoj način zadržavanja radnika.
“Što se tiče Neuma, oni su primorani davati plaću tijekom cijele godine, barem minimalac, budući da je njihov posao sezonski i to je dobar način za zadržavanje radne snage. Mi smo suprotan primjer, jer kod nas svi rade kroz cijelu godinu, iako u ovom dijelu godine je promet tri puta manji nego u ljetnom razdoblju. Svi su u stalnom radnom odnosu i nema otpuštanja kroz godinu.”
Primorac daje i procjenu koliko će djelatnika nedostajti Hercegovini ove sezone.
“Po meni, u ugostiteljskom sektoru, kada gledamo cijelu Hercegovinu nedostajat će oko 1000 radnika koji bi pokrili potrebe od Neuma do Blidinja. Možda se brojka ne čini velika, ali teško je nadomjestiti samo jednog pravog kuhara”.
Često se ugostititeljima “nudi recept” za zadržavanje radnika s onom poznatom “platite pa će ljudi radit”. No, Primorac nam objašnjava zašto plaće ne mogu biti znatno veće.
Većim djelom. Međutim ide se i u Njemačku, Irsku… U Hrvatskoj je okruženje tako da će radnik imati veću plaću nego kod nas, ali kod njih su i znatno veće cijene. Primjerice, ako je pizza kod nas 10 maraka, kod njih je 10 eura. Od marže stoga ugostitelji u Hrvatskoj imaju od čeka dati veću plaću. Nama tržište diktira da mi ne možemo podići tržišne cijene, oni mogu i to je to. Kilogram teletine, janjetine ili piletine košta kao i kod nas, ali kod nas je svako jelo duplo jeftinije”, kaže.
“Često se kaže da je jedini recept povećati plaće, ali treba sagledati širu sliku. Ona govori da naš standard to ne dozvoljava. Nismo u mogućnosti podići prodajne cijene kako bi imali toliku maržu da možemo dati veće plaće. To je činjenica i jedni razlog zašto plaće ne mogu biti bolje. Na stranu i činjenica da smo jedina država na svijetu koja ima doprinose na plaću 72 posto, pa na tisuću maraka koje damo radniku moramo državi dati još 720 maraka. To su tolika fiskalna i parafiskalna opterećenja da nije normalno. Tu dajemo drastično više od Hrvatske. Osim marži, druga strana medalje je da naši radnici u Hrvatskoj puno više rade vremenski nego kod nas”, rekao je za Hercegovina.info predsjednik Federalne udruge za Turizam pri Gospodarskoj komori F BiH Stjepan Primorac.
Hercegovina.info/I.Ćubela
