Foto: Pixabay
Mediteransko gostoprimstvo, ugodna klima, zemljopisna blizina velikim europskim tržišnim ekonomijama, ali i niži troškovi smještaja, samo su neke od prednosti života digitalnih nomada u BiH.
Naša zemlja sve više postaje prepoznatljivo odredište toj vrsti zaposlenika, odnosno poduzetnika koji za obavljanje posla koriste uglavnom dostupnost digitalnih tehnologija.
Kako bi se proces dolaska digitalnih nomada u BiH dodano ojačao, a oni postali ambasadori BiH u svojim matičnim zemljama, provode se aktivnosti na terenu koje uključuju učenje ugostitelja, turističkih djelatnika, prijevoznika i ostalih o potrebama digitalnih nomada, uz istodobno usvajanje važnih znanja o digitalnom marketingu, kao i brendiranju, piše Večernji list.
U tom kontekstu važan korak napravljen je već za područje Hercegovine koja se aktivnostima na više razina brendira kao prostor koji svojim zemljopisnim, kulturnim i gospodarskim značajkama predstavlja često i prvi izbor u ovoj regiji kada govorimo o digitalnim nomadima.
Protekle godine, podsjećamo, Gospodarska komora Federacije i Tehnološki park Intera otvorili su prijave za prvo izdanje programa za digitalne nomade koji su organizirali kroz projekt “RECOOPER” financiran sredstvima Europske unije i vlade SR Njemačke. Već tada više od 150 digitalnih nomada iz cijelog svijeta iskazalo je zanimanje za sudjelovanje u ovoj jedinstvenoj prilici.
Sada se kreće u novo izdanje navedenog programa, a koji započinje u utorak, 18. travnja, druženjem s novim digitalnim nomadima u Code Hubu Mostar.
U procesu privlačenja ovog tipa zaposlenika i poslovnih ljudi veliku ulogu igra Europska unija. Naime, projekt “RECOOPER” dio je šireg projekta “EU4BusinessRecovery” koji sufinanciraju Europska unija i vlada SR Njemačke.
Projekt “EU4BusinessRecovery” pruža potporu BiH u ublažavanju gospodarskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19. Vrijedan je 13,7 milijuna eura, a zajednički ga financiraju Europska unija (13 milijuna eura) i Savezna Republika Njemačka (700 tisuća eura).
Razvojem inicijativa poput ove u BiH se privlače osobe koje svojim pristupom lokalnim temama, kao i naglašavanju prednosti novih prostora u kojima će boraviti mogu odaslati svježu sliku o BiH, odnosno potencijalnim posjetiteljima pružiti nešto drugačiji kut, često i personaliziran, kao i staviti naglasak na neke do sada nepoznate lokacije, prirodne i kulturne znamenitosti, ljude.
Pred BiH je u postpandemijskom razdoblju nova prilika za jačanje turističkih potencijala, a to pretpostavlja i usvajanje novih trendova koji su prisutni na svjetskoj turističkoj karti. Digitalni nomadi često su osobe aktivne u online marketingu i e-prodaji, a poznavanje vještina iz toga segmenta korištenja novih tehnologija može otvoriti do sada neviđene mogućnosti za pravodobnu i učinkovitu prezentaciju svega onoga dobrog što BiH nudi.
Digitalni nomadi sa svojim korištenjem modela prezentacije, koji uključuju i vlog (kao prilično atraktivan format upoznavanja velikog broja ljudi s lokalnim znamenitostima), pametnim pristupom, koji treba uključivati harmonizaciju svih aktera, mogu od klasičnih gostiju postati osobe koje će donijeti višestruku prednost. I to ne samo lokalnoj zajednici u kojoj će boraviti već i državi u cjelini.
Naravno, uz tu temu nezaobilazno je i pitanje sinergije tematski bliskih gospodarskih segmenata – turizma i gastronomije koji, što je više puta dokazano, idu ruku pod ruku, a digitalni nomadi, željni novih iskustava, svakako mogu postati i aktivni promotori domaće kuhinje.
Ne treba posebno naglašavati kako bi izravnu korist od toga trebali imati domaći poljoprivredni proizvođači kojima takvo što može otvoriti velike mogućnosti za rast i razvoj.
I sama Strategija razvoja turizma Federacije BiH 2022. – 2027. godine naglašava pritom potrebu poboljšanja očuvanja resursa i omogućavanja održivog razvoja turizma za ponudu svjetske klase, kao i u razvoju raznovrsne ponude kao značajnoga iskustva posjetitelja.
Vecernji.ba