0
0
Granična policija i relevantne agencije suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom ljudskih i tehničkih resursa, što ometa njihovu sposobnost da učinkovito nadgledaju cijelu granicu, posebno u udaljenim i teško dostupnim područjima
Bosna i Hercegovina se suočava sa značajnim izazovima u vezi s organiziranim krijumčarenjem migranata, prvenstveno zbog svoje strateške lokacije duž balkanske rute, ključne tranzitne točke za migrante koji idu prema zapadnoj Europi, piše ljportal.com.
Unatoč poduzimanju značajnih koraka u borbi protiv organiziranih kriminalnih skupina i postizanju određenog uspjeha u hvatanju krijumčara, nekoliko čimbenika i dalje ograničava učinkovitost ovih napora.
Kako upozoravaju iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), ali i domaćih sigurnosnih agencija, zabrinjavajući trendovi uočeni sa sve nasilnijim radnjama koje poduzimaju krijumčari, kao što je držanje migranata kao talaca i traženje otkupnine, podrazumijevaju da su potrebne snažnije akcije za zaštitu ranjivih osoba i razbijanje organiziranih mreža. Ističu i kako operativna ograničenja ostaju glavna prepreka za učinkovito rješavanje problema krijumčarenja migranata.
Granična policija i relevantne agencije suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom ljudskih i tehničkih resursa, što ometa njihovu sposobnost da učinkovito nadgledaju cijelu granicu, posebno u udaljenim i teško dostupnim područjima.
Nedostatak osoblja, napredne tehnologije nadzora i infrastrukture dodatno ograničava njihovu sposobnost da u potpunosti osiguraju ova područja. Kao odgovor Bosna i Hercegovina surađuje sa susjednim zemljama, EU-om i međunarodnom zajednicom.
Ulaze kod Bijeljine
Službeni podaci pokazuju da je najviše ljudi ilegalno ušlo preko područja Bijeljine. Ostale ulazne točke iz Srbije bile su oko Zvornika i Bratunca. Iz Crne Gore većina migranata prelazi u BiH na području graničnog prijelaza Metaljka u okolini Čajniča. Većina migranata putuje do Sarajeva i dalje u Bihać kako bi pokušali prijeći granicu s Hrvatskom na području Velike Kladuše.
Za kolovoz i rujan Služba za poslove sa strancima i Granična policija BiH izvijestile su o povećanom korištenju neslužbenih izlaznih točaka sa sjeverne granice, uglavnom između Svilaja i Orašja.
Iz IOM-a navode da su značajna postignuća i povećanje nadležnosti vlasti u posljednjem razdoblju omogućili bolju integraciju migracija kao fenomena u upravljanju državom.
Prema podacima od sredine ovog mjeseca, Služba za poslove sa strancima BiH u četiri privremena prihvatna centra evidentirala je ukupno 1320 osoba, među kojima su novoprijavljene i ranije prijavljene i koje su se vratile po pomoć.
Privremeni prihvatni centri
U privremenim prihvatnim centrima najviše je državljana Sirije (32%), Afganistana (24%) i Maroka (16%), a slijede Egipat i Alžir. Podaci razvrstani po spolu i godinama pokazuju da je u strukturi onih koji borave u prihvatnim centrima 76% samaca, 8% odraslih u obiteljima, 4% djece u obiteljima, 13% maloljetnika bez pratnje i 1% žena koje su same u pokretu.
– Zapravo, realnost migracija na zapadnom Balkanu se brzo mijenja, ne samo zato što su partneri sa zapadnog Balkana, uz podršku EU-a i IOM-a, napravili ogromne korake k dobro upravljanoj migraciji, već i zato što se migracija počinje uočavati kao potencijal za rast.
Broj radnih migranata koji dolaze u regiju je u porastu (više od 83.000 radnih dozvola izdano je 2022. godine u zemljama zapadnog Balkana) i poslodavci traže podršku IOM-a da smanje postojeće barijere za neometano zapošljavanje novih radnika. Sada više nego ikad postoji potreba da se fokus prebaci na dugoročniji pristup migraciji i da se migracija promatra ne samo kao potencijalni sigurnosni izazov ili hitna situacija koju treba izbjeći već, i što je najvažnije – kao razvojna poluga za regiju. Različite vještine i iskustva koja migranti donose mogu doprinijeti društvenom i ekonomskom razvoju migrantskih zajednica i zajednica domaćina, kao i zajednica koje migranti napuštaju, ističu iz ove organizacije.
Navode da nastavljaju podržavati vlasti BiH u pružanju humanitarne pomoći migrantima. IOM, kroz sredstva Europske unije i drugih donatora te u koordinaciji sa SFA, pruža izravnu pomoć kao što su smještaj, prehrambeni i neprehrambeni artikli, pristup vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama, kao i pomoć u zaštiti, uključujući upućivanje na specijalizirane usluge.
Osim toga, IOM u koordinaciji sa Službom za poslove sa strancima raspoređuje mobilne timove koji pružaju podršku migrantima u tranzitnim mjestima. Također će nastaviti podržavati izgradnju institucionalnih kapaciteta za provjeru, registraciju, upućivanje i pomoć ugroženim osobama, uključujući povratak u zemlje podrijetla svih onih koji se žele vratiti.
