Foto:Pixabay.com
Svake godine devetog četvrtka nakon Uskrsa slavi se Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, odnosno Tijelovo, jedan od značajnijih blagdana u katoličkoj liturgijskoj godini. Taj je blagdan itekako važan za Katoličku crkvu jer je riječ o svetkovini u spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.
Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno svaki deveti četvrtak nakon Uskrsa, a za Katoličku crkvu to je svetkovina u spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.
Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, kraće rečeno Tijelovo, svoje korijene vuče iz 13. stoljeća i vezana je uz svetu Julijanu. Riječ je o djevojčici rođenoj 1193. godine, nedaleko od belgijskog grada Liègea, koja je kao petogodišnjakinja ostala siroče, pa je svoj dom pronašla u samostanu augustinki. Upravo ondje se kao 14-godišnjakinja i zaredila, a dvije godine kasnije počela je imati viđenja.
U jednom od njih vidjela je i puni mjesec s tamnom mrljom, no svoja viđenja nije uspjela odgonetnuti ni uz pomoć starijih redovnica. Nekoliko dana kasnije, nakon redovitih molitvi, značenje joj je objasnio glas s neba koji je preko svete Julijane poručio kako Crkvi nedostaje jedno liturgijsko slavlje, svetkovina najvećeg i najsvetijeg Oltarskog sakramenta, kao i da se tog otajstva vjernici spominju samo na Veliki četvrtak, u danu kada su sve misli usmjerene na njegovu patnju i smrt.
O poruci glasa s neba ona je progovorila tek 20 godina kasnije, kada ju je prenijela mjesnom biskupu Robertu de Thoreteu i arhiđakonu Liègea Jamesu Pantaleonu, koji je kasnije postao papa Urban IV.