0
0
Promatrano po skupinama usjeva u proljetnoj i jesenskoj sjetvi, bilježi se pad zasijanih površina kod žita i industrijskog bilja, a povećanje kod povrtnog bilja.
Konstantan rast cijena hrane u Bosni i Hercegovini najvećim dijelom posljedica je nedovoljne domaće proizvodnje, piše Večernji list BiH. Budući da ova zemlja većinu poljoprivrednih proizvoda, kao i žitarica, mesa te ostalih prehrambenih proizvoda uvozi, cijene dirigiraju drugi. Da se domaća poljoprivredna proizvodnja mora povećati, zaključuje se i u dokumentu Zeleno izvješće za 2022. godinu koje je izradilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a u kojem stoji kako je prošle godine dodatno smanjena proizvodnja određenih proizvoda.
Što treba poboljšati
– Preduvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji se ogledaju u povoljnim agroklimatskim uvjetima, kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, velikom broju najrazličitijih poljoprivrednih kultura, tradicionalnim poljoprivrednim proizvodima, u kvaliteti poljoprivrednih proizvoda koji su dosegnuli vrhunsku razinu, velikom broju autohtonih i izvornih proizvoda, znanju i trudu poljoprivrednih proizvođača, nisu iskorišteni u potpunosti, što predstavlja dodatnu obvezu u predstojećem razdoblju da se ovi uvjeti maksimalno iskoriste – navodi se u spomenutom izvješću. U istom stoji kako je u Federaciji Bosne i Hercegovine u razdoblju 2021./2022. godine došlo do smanjenja ukupne zasijane oranične površine u jesenskoj i proljetnoj sjetvi u odnosu na prethodno razdoblje (2020./2021.) za 1,6%. Promatrano po skupinama usjeva u proljetnoj i jesenskoj sjetvi, bilježi se pad zasijanih površina kod žita i industrijskog bilja, a povećanje kod povrtnog bilja. – U Federaciji Bosne i Hercegovine ostvareni ukupni prinosi žita u 2022. godini umanjeni su u odnosu na 2021. godinu. Smanjenje ukupno proizvedenih količina žita posljedica je nedovoljnih količina mineralnih gnojiva za osnovnu gnojidbu i prehranu usjeva. Proizvedeno je 86.348 tona pšenice, što predstavlja smanjenje ukupne proizvodnje za 7,4 posto, a ostvareni prosječni prinos iznosio je 4,3 t/ha, što predstavlja smanjenje za 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prosječni prinos u 2022. godini je niži kod svih žita, osim ječma i zobi, gdje je ostvaren viši prinos – stoji u izvješću. Također, podaci govore kako je kod povrtnih kultura prosječni prinos graha, crvenog luka, paprike i rajčice značajno smanjen u odnosu na 2021. godinu.
Poljoprivredna politika
Iako Bosna i Hercegovina ima ogromnu perspektivu u proizvodnji i izvozu aromatičnog bilja i proizvoda od njega, i tu je došlo do smanjenja. Podaci govore kako je tijekom 2022. godine uslijed višegodišnjeg poremećaja na svjetskom tržištu došlo do stagnacije u proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja. Tako je tijekom 2021. godine pod smiljem bilo zasađeno 600 hektara na prostoru ovog bh. entiteta, dok je prošle godine taj broj iznosio 419 hektara. Pod ostalim ljekovitim i aromatičnim biljem tijekom 2021. godine bilo je zasađeno 129 hektara, dok je prošle godine taj broj bio 82 hektara. Za razliku od žitarica i aromatičnog bilja, proizvodnja voća pak je bila povećana. Ukupna proizvodnja i ostvareni prinosi voćnih vrsta u 2022. godini u odnosu na prethodnu godinu povećani su kod svih vrsta voća, osim breskve. Bilježimo povećanje prinosa kod šljive za 57,9 posto, kruške za 42,1 posto, oraha za 40,2 posto, marelice za 21 posto i jabuke za 18,4 posto. Povoljni klimatski uvjeti tijekom prošle godine imali su dominantan utjecaj na povećanje proizvodnje jagodičastog i bobičastog voća, osim kada je riječ o jagodi, gdje je došlo do smanjenja prinosa. Rast je zabilježen i kod sjemenske proizvodnje, kao i kod proizvodnje presadnica. Ova proizvodnja u potpunosti zadovoljava domaće potrebe, a velikim dijelom se i izvozi. Inače, pred BiH je transformacija poljoprivredne politike s obzirom na to da je naša zemlja kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju preuzela obvezu za postupnim usklađivanjem sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a.
