0
0
Foto:Mario Maduna
Meteorski pljusak Perzeidi jedan je od ljepših ljetnih događaja. Ova pojava naziva se Perzeidima jer se čini kao da nastaje iz zviježđa ”Perzej”. Naime, iako se meteori mogu opaziti po cijelome nebu, kada bismo putanju svakog od njih pratili do njegova ishodišta, uvijek bismo došli do jedne točke (radijant), koja se nalazi u zviježđu Perzej na sjevernoj nebeskoj polutci (a sa sjeverne polutke je meteorski pljusak i najvidljiviji). U narodu ova je pojava poznata i pod imenom suze svetog Lovre, a taj naziv dobila je zato što se vrhunac meteorskoga pljuska otprilike poklapa sa spomendanom svetog Lovre (koji se slavi 10 . kolovoza, na dan kad je umro mučeničkom smrću). Perzeidi su meteorski pljusak koji „pljušti“ svake godine u kolovozu.
Foto:Mario Maduna
Do „pljuska“ dolazi zbog toga što svakoga ljeta (na sjevernoj nebeskoj polutci), u srpnju i kolovozu, Zemlja prolazi kroz oblak ostataka koje je za sobom ostavio komet Swift-Tuttle.
Komet Swift-Tuttle Sunce obiđe jednom u 133 godine.
Zadnji put nam je u susjedstvu bio 1992. godine. Trenutačno se nalazi u dalekim krajevima Sunčeva sustava, a sljedeći ga put u gostima očekujemo 2126. godine.
Kada Zemlja na svojoj godišnjoj putanji oko Sunca, između otprilike 17. srpnja i 24. kolovoza, prolazi kroz oblak krhotina i zrnaca prašine, koje je za sobom ostavio komet Swift-Tuttle kad je bio u blizini Sunca, te krhotine i prašina ulaze u Zemljinu atmosferu i u njoj sagorijevaju zbog trenja koje tada nastaje. Kako sagorijevaju u atmosferi, tako se na nebu, gledajući sa Zemlje, vidi pravi ”pljusak” meteora. U narodu se ta pojava naziva zvijezdama padalicama ili nebeskim krijesnicama. Meteori Perzeida sagorijevaju na visini od otprilike 80 do 160 kilometara iznad Zemlje. Neki se meteori pri tom procesu mogu rasprsnuti.
Boja traga ovisi o sastavu meteora i brzini kojom on prolazi kroz atmosferu. Kako pojedini slojevi meteora isparavaju i bivaju ioniziranima, tako svjetlo traga može mijenjati boju ovisno o sastavu slojeva – boja traga ovisit će o metalnome sastavu meteora i vrućoj plazmi atmosfere kroz koju on prolazi, i u kojoj sagorijeva. U tragovima Perzeida potvrđeni su kalcij (ljubičasta), magnezij (plavozelena), natrij (žutonarančasta), kisik (crvena), željezo (žuta) te ioni drugih elemenata. Za Perzeide najtipičnija je zelena boja kad ulaze u atmosferu i žutoljubičasta ako se uspiju probiti do njezinih nižih slojeva.
