Prema podacima Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije u toj je županiji u ovoj godini ostvareno 119.173 noćenja stranih gostiju, što je za 53,17 posto više nego lani.
U HNŽ-u je od siječnja do srpnja ove godine ostvareno 90.915 dolazaka i 181.308 noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 28 posto, tj. 22 posto, s tim da su strani gosti u ovoj godini ostvarili 119.17 noćenja, više za 53,17 posto u odnosu na 2022. godinu, kada je ostvareno 77.801 noćenja.
Iz Turističke zajednice kažu kako još uvijek nemaju podatke za mjesec kolovoz, no da je evidentno da će broj i dolazaka i noćenja biti u porastu od najmanje 15 posto.
“Međutim, može se slobodno reći da se radi o puno većim brojkama dolazaka i noćenja u stvarnosti (najmanje dvostruko većim), ali zbog neprijavljivanja uslužne djelatnosti kojom se pojedini objekti bave kao i zbog neprijavljivanja gostiju općenito ne možemo imati točnu evidenciju”, ocijenio je u razgovoru za Fenu Ramiz Bašić, viši stručni suradnik Turističke zajednice HNŽ-a.
Dodaje kako turistički promet ostvaren u samoj špici sezone u HNŽ-u, odnosno u srpnju te sada u kolovozu, potvrđuje uočene trendove prema kojima gosti ostvaruju više dolazaka, ali se zadržavaju nešto kraće.
Po njegovim riječima, takva dinamika prometa je i logična, jer su tijekom prošle godine globalna putovanja i dalje bila najintenzivnija u glavnim ljetnim mjesecima te da je ovo prva godina nakon pandemije u kojoj ne postoje restrikcije i ograničenja u putovanjima, kao i prva u kojoj se u potpunosti vratila sva konkurencija.
Napominje i da utjecaj globalne inflacije te i dalje prisutni sukob u Ukrajini, nisu spriječili HNŽ da ostvari odličan rezultat, koji će se, smatra, učvrstiti u nadolazećem razdoblju posezone za koju imaju jako dobre najave.
U HNŽ su najviše dolazili turisti iz zemalja regije (Hrvatska, Srbija, Slovenija,) zatim iz Turske, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, te iz zemalja EU-a (Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska).
Također, u toj se je županiji, kao i dosad, najviše posjećivao Mostar sa starom gradskom jezgrom, spomenicima i muzejima, Blagaj sa čuvenim Vrelom Bune i tekijom, Međugorje, zatim Počitelj, Stolac, Čapljina, parkovi prirode Hutovo blato i Blidinje, pećina Vjetrenica i naravno Neum kao kupališna destinacija.
U Konjicu turisti najviše posjećuje Atomsko raketno sklonište, a u Jablanici Muzej Bitke za ranjenike.
Turisti se najviše zadržavaju i borave u Neumu i Međugorju (u prosjeku 3-4 dana), dok u Mostaru u prosjeku ostanu 1,8 dan, pokazuju podatci Turističke zajednice HNŽ-a.
Večernji.ba