0
0
Unatoč nešto sporijoj dinamici, rast cijena, osobito prehrambenih proizvoda, i dalje zadaje glavobolje velikoj većini žitelja BiH, zemlje s izrazito niskim životnim standardom, kao i visokom udjelom troškova za prehranu u ukupnom zbroju mjesečnih primanja. No, zabrinjavaju ocjene analitičara kako na rast inflacije sve više utječu domaće cijene, neovisno o kretanju cijena na svjetskim tržištima hrane i energenata. U Centralnoj banci očekuju da će inflacija i u drugoj polovini tekuće godine biti značajna, ali mnogo niža u odnosu na prvu polovinu godine. Najveći dio inflatornih pritisaka trenutačno je posljedica rasta domaćih cijena, a koji nisu pod utjecajem rasta cijena hrane i energenata na stranom tržištu, objasnili su pritom iz Centralne banke BiH. Ipak, procjene analitičara Centralne banke upućuju na ublažavanje inflatornih pritisaka. No dodaju kako će inflacija u kratkoročnom razdoblju i dalje biti znatno viša od prosjeka za razdoblje otkada se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH. Ovoga ljeta, ako se promatraju statistički podaci, došlo je do zanimljive situacije. Centralna banka je potvrdila kako je službeno objavljena inflacija u BiH, od svega 4% u srpnju, uputila na neočekivano brzo usporavanje inflacije. No, pritom treba uzeti u obzir da su inflacijska kretanja u ovom trenutku u većoj mjeri pod utjecajem temeljne inflacije u koju ne ulaze, primjerice, cijene hrane. Također, kada govorimo o godišnjim stopama inflacije, riječ je o promjeni u odnosu na proteklu godinu koja je, podsjećamo, bila obilježena već iznimno visokim stopama inflacije u odnosu na 2021.
Temeljna inflacija
U tomu svakako valja navesti i kako je prosječan rast cijena promatran po entitetima bitno različit. Prema podacima entitetskih agencija za statistiku, u Republici Srpskoj u srpnju je zabilježena godišnja inflacija od 5,2%, dok je u FBiH zabilježena inflacija od 2,8%, prema čemu je ova stopa inflacije najniža u okružju. Znatno usporavanje inflacije, prema službenim podacima, u lipnju i srpnju rezultiralo je revidiranjem naniže očekivanja vezanih uz inflaciju u drugom polugodištu. Trenutačno procjenjuju da bi godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u drugom polugodištu mogao iznositi 3,7%. Na osnovi preliminarne procjene cjenovnih odjeljaka za preostalih pet mjeseci tekuće godine, projiciraju kako bi temeljna inflacija mogla iznositi 6,1%, a ukupna inflacija 6,4% u 2023. godini. U proljetnom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija CB BiH projicirana je inflacija od 7,7% za 2023. godinu, dakle 1,3 postotna boda više u odnosu na trenutačnu prognozu iz ovog izvještajnog razdoblja. Inače, kao što smo naveli, inflacija u BiH je trenutačno primarno pod utjecajem promjena u razini temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana te energenata, što upućuje na sve izraženiji rast domaćih cijena. Odjeljak režijskih troškova ima sve značajniji utjecaj na domaću inflaciju, prvenstveno zbog rasta cijena plina, najamnina i komunalnih troškova. Uz to, cijene električne energije, kao najvažniji pododjeljak ukupnih režijskih troškova, u prvih sedam mjeseci tekuće godine bilježe značajan rast (6,8%), dok je njihov utjecaj na inflaciju u prošloj godini bio neznatan. Zabrinjava i ocjena kako bi rast cijena električne energije, uz već prisutno povećanje cijena nafte i naftnih prerađevina, mogao dodatno povećati inflatorni pritisak u idućem razdoblju.
Pitanje cijena
A što nas čeka u idućem razdoblju? Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar i dekan sveučilišta SSST u Sarajevu, u objavi na Facebooku podsjetio je kako je, dok su neki najavljivali masovno pojeftinjenje hrane ove godine, bio među rijetkima koji je navodio kako će cijena hrane i dalje rasti, ali sporije nego prije. Do sniženja cijena može doći, kazao je, jedino ako bi svi u lancu u isto vrijeme snizili cijene svojih proizvoda i usluga, što je, realno, teško očekivati, ali vrijedi pokušati. – Možda bi u ovom slučaju trebalo razmisliti i o “hrvatskom modelu”, gdje bi došlo do “dogovorne intervencije” i zajedničkog pokušaja snižavanja cijena skupine proizvoda, barem na privremenoj razini. Do konačnog rješenja može doći samo uz razgovor Vlade FBiH, proizvođača i trgovačkih lanaca – naveo je Hadžić. Uz sve izazove koji nas očekuju, jasno je kako će i pitanje strukturnih reformi, bitnih za ukupni ekonomski prostor, doći na dnevni red.
Večernji.ba
