0
0
Na jednog umirovljenika trenutačno u BiH dolazi nešto više od jednog zaposlenog, a taj omjer bi se u iduće dvije godine mogao značajno promijeniti, i to u korist umirovljenika. Procjene Populacijskog fonda UN-a u BiH navode kako bi već 2025. broj umirovljenika u BiH mogao biti veći od broja zaposlenih, a isti podaci navode da će 2031. broj umirovljenika biti veći za gotovo 100.000. Podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje FBiH i RS-a upućuju na činjenicu da je u BiH trenutačno 700.000 umirovljenika te da će njihov broj u idućem razdoblju samo rasti, dok će broj radne snage padati, što je vidljivo iz trenda posljednjih godina. Uz negativan prirodni prirast, ovakvoj situaciji konstantno doprinosi odljev domaće radne snage koja posljednjih 10 godina kontinuirano odlazi u inozemstvo. U RS-u je trenutačno tek 10.000 radnika više nego umirovljenika, u FBiH je taj broj znatno bolji, odnosno iznosi nekih 100.000 radnika više nego umirovljenika. Navedeno, među ostalim, dovodi u pitanje funkcioniranje mirovinskog i zdravstvenog fonda koji još uvijek, što djelomično, što u potpunosti, djeluju kroz praksu međugeneracijske solidarnosti. Zbog činjenice da praksa međugeneracijske solidarnost zbog omjera zaposlenih i umirovljenika nije više primjenjiva, Vlada FBiH radila je reformu mirovinskog sustava prije nekoliko godina. Tako se, u skladu sa Zakonom o MIO, isplata mirovina vrši preko jedinstvenog računa riznice FBiH, odnosno iz proračuna od početka 2020. i u vrhu je isplatnih prioriteta. Upravo je prelazak na riznicu osigurao redovitost isplate i mogućnost povećanja mirovina u proteklom razdoblju. Uz mirovinski sustav, na praksi međugeneracijske solidarnosti počiva i zdravstveni sustav u BiH, a navedeni podaci čine ga sve manje održivim. Kako ne bi došlo do njegova urušavanja i dodatnog otežavanja rada zdravstvenih ustanova, u idućem razdoblju trebat će pronaći način za dodatno financiranje zdravstva. S trenutačnim omjerom svaki zaposleni osiguranik doprinosima za zdravstveno osiguranje osigurava zdravstvenu zaštitu za sebe, članove obitelji ako nemaju zdravstveno osiguranje po nekoj drugoj osnovi i nešto više od jednog umirovljenika. Ovako izrazito nizak omjer broja radnika i umirovljenika u odnosu na vrijeme kada se uvodio sustav međugeneracijske solidarnosti upućuje na tešku održivost međugeneracijske solidarnosti, veliki pritisak na zdravstveni sustav i potrebu traženja novih i drugačijih izvora prihoda po osnovi zdravstvenog osiguranja, upozorili su nedavno iz Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a. Na problem nedostatka radnika i posljedice koje to nosi po pitanju razvoja gospodarstva, ali i održavanja postojećih radnih mjesta, upozoravaju iz Udruge poslodavaca. Budući da domaće tržište, očito, ne može zadovoljiti potrebe, oni izlaz vide u uvozu radne snage i usklađivanju obrazovnog sustava s tržištem rada jer se na zavodima za zapošljavanje nalazi značajan broj nezaposlenih osoba, međutim, njihove struke ne odgovaraju trenutačnim potrebama. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, posljednjih godina u BiH je evidentan porast zapošljavanja stranaca, posebno u građevinarstvu. Kako su objasnili iz Agencije, u prvoj polovini ove godine BiH ima najveći broj izdanih dozvola, i to 2490, od čega pojedinačno najviše u građevinarstvu – 999. Trend zapošljavanja stranaca evidentan je posljednjih 10-ak godina, najviše ih dolazi iz Turske, Srbije i Hrvatske, Nepala i Bangladeša. Uz uvoz radne snage, jedna od opcija je izmjena zakona kojom bi se produljio radni vijek. Još prije nekoliko godina u FBiH se pojavila inicijativa da se uvjet za odlazak u mirovinu sa 65 pomakne na 67 godina. Za sada je sve ostalo na inicijativi.
Večernji.ba
