0
0
U Federaciji BiH, prema nekim procjenama, u deficitarnim branšama nedostaje oko 20.000 radnika, u Republici Srpskoj oko 10.000 radnika, zbog čega je povećana potreba za uvozom radne snage.
Procjene kažu da Bosni i Hercegovini trenutno nedostaje oko 30 tisuća radnika različitih zanimanja. Poslodavci potrebu za radnom snagu sve više nadomještaju uvozom radnika iz inozemstva. Situaciju apsurdnom čini činjenica da se to događa u državi koja ima gotovo 180 tisuća nezaposlenih.
U gospodarstvu BiH gotovo da nema branše koja se ne suočava sa problemom nedostatka radne snage. Najizraženije je u sektorima građevinarstva, tekstilne, prerađivačke industrije. Sve teže se pronalazi radna snaga i u ugostiteljstvu i sektoru transporta. To i ne iznenađuje jer su plaće u ovim branšama ispod prosjeka, zbog čega radna snaga odlazi u zapadne zemlje gdje su za iste poslove plaćeni i četverostruko više. Svjesni su toga i poslodavci, zbog čega uporno zagovaraju potrebu smanjenja opterećenja na cijenu rada, javlja BHRT.
– Ideja je bila da se plaće u kratkom roku već od narednog mjeseca od dana usvajanja zakona da se plaće povećaju za iznose od 400 KM, a da bi poslodavci za taj iznos razlike bili oslobođeni plaćanja dijela poreza i doprinosa. No, na žalost tada smo dobili obrazloženje kako nema potrebe da se to radi jer uskoro u proceduru ide set fiskalnih propisa i izgubili smo čitavu godinu. Do toga nije došlo, kaže Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.
U Federaciji BiH, prema nekim procjenama, u deficitarnim branšama nedostaje oko 20.000 radnika, u Republici Srpskoj oko 10.000 radnika, zbog čega je povećana potreba za uvozom radne snage.
– Prošle godine podatak od Zavoda za statistiku i Zavoda za zapošljavanje je da negdje između 1400 i 1500 radnih dozvola je izdano za strane državljane. Tu je najviše radnika iz Srbije, Turske, Indije, Bangladeđa, Pakistana, Nepala. To će nekako postati naša svakodnevica, kaže Dejan Rauš iz Gospodarske komore RS.
Trend uvoza radne snage u BiH je, čini se, tek u povojima u odnosu na susjedne zemlje. Srbija već ima oko 60.000 stranih radnika dok je Hrvatska uvezla dvostruko više radnika iz inozemstva. S obzirom na potrebe tržišta rada, nisu optimistične prognoze ni za BiH.
– U BiH ima svega 3000 do 4000 radnih dozvola i mi smo tek na početku. Gdje god imate potrebe za takvim poslovima, oni dolaze. Veći dio njih danas radi na crno obzirom da iz Turske mogu dolaziti na turističke vize pa rade na 3 mjeseca pa odu, pa se vrate, dok iz zemalja Indije, Bangladesa ne mogu doći bez vize nego imate proces koji je dosta dugačak i financijski nije nimalo jeftino, navodi Saša Trivić iz Unije udruženja poslodavaca RS.
U Gospodarskoj komori nemaju podatke o tome je li bilo slučajeva zatvaranja tvrtki zbog nedostajuće radne snage, ali kažu da su zbog takve situacije neki gospodarstvenici primorani smanjiti obim proizvodnje.
– Svakako jedan od problema koji će biti sve izraženiji je nedostatak profesionalnih vozača od kako je Njemačka odobrila naše vozačke, tako da će i u sektoru transporta biti problema. Nisu usklađene upisne politike s tržištem rada. Tu se trebaju uraditi opsežne analize da se vidi kakvo je stanje, pojasnio je Rauš.
Poslodavci kažu da su im vezane ruke dok se država ne odrekne јеdnog dijela koji ubire kroz poreze i doprinose. Trenutno, kažu, radnik zarađuje jednu plaću za sebe i gotovo još jednu za državu.
Večernji.ba
