BiH raširenih ruku prihvaća strance, ali teško uspijeva ispregovarati svoj angažman u njihovim državama

Kinezi, Turci, Azerbajdžanci, Austrijanci…, svi se oni posljednjih godina, a i trenutačno, nalaze u raznim dijelovima Bosne i Hercegovine te sudjeluju u velikim građevinskim radovima, cestovnim projektima… Jednako kao i u susjednoj Hrvatskoj, u BiH još ne postoji jasna strategija o stranim radnicima i njihovu statusu. Unatoč manjku radne snage, strani radnici su dobrodošli, ali, prije toga, treba regulirati njihov status, a napose zaštititi domaću radnu snagu. BiH je dugo bila u prometnom zastoju, no proteklih nekoliko godina mnogo toga se pokrenulo zahvaljujući strancima, a o njihovim uspjesima govorit će struka. Kad su građevinski radovi u pitanju, čini se da to ide još bolje i dinamičnije. Međutim, milijarde maraka koje se vrte u tim poslovima predstavljaju još nešto, možda i važnije od novca, a to je utjecaj. Osobito se tu nameće Kina, koja želi parirati Americi.

Kini Srbija prvi izbor

Kineza ima mnogo, rade brzo i mogu “uskočiti” tamo gdje drugi ne mogu u isti mah, a o tome je, među ostalim, nedavno govorila i Eriny Murphy. Zamjenica direktora Centra za strateške i međunarodne studije za Radio Slobodna Europa ističe da Kina ne gleda na nestabilnost neke zemlje ili regije onako kako na njih gledaju Europska unija ili Sjedinjene Države. – One, naravno, uzimaju u obzir sigurnost projekta, ali gledaju i na to hoće li vlada biti dovoljno stabilna kako bi se nastavila potpora projektu, što je jako važno. Međutim, mislim kako to počinje biti bitno i Kini. Što se tiče odnosa Kine prema zapadnom Balkanu, ta regija ne mora nužno biti izravno strateški važna za Kinu. Ako pogledamo Srbiju, gdje je, mislim, 80 posto kineskih ulaganja u ovoj regiji, kineske kompanije su tu dobrodošle, grade cestovne i druge transportne projekte. Političari pred izbore mogu reći ljudima da su izgradili infrastrukturu. Kina treba lokaciju za svoju industriju, tako da obje strane na to gledaju kao na situaciju u kojoj svi pobjeđuju – kazala je. Bilo da investicija dolazi iz Kine ili SAD-a, ističe Murphy, moraju postojati određeni standardi kod izgradnje infrastrukture. – Mora biti uključena lokalna radna snaga i na pozicijama menadžera, a ne samo niskokvalificirani radnici. Moraju postojati zahtjevi da se zaštiti okoliš. Ugovori moraju biti transparentni, bez aneksa o povjerljivosti. Možete imati kvalitetne kineske projekte, ali oni se moraju staviti u zakonske okvire, naravno ako već nemate alternativnog investitora – ističe. I Turci su više godina prisutni u BiH, a o njihovim projektima, osobito na koridoru Vc, mnogi imaju riječi hvale te se ističe i činjenica da su široke ruke i prema lokalnoj zajednici. Da suradnja sa strancima otvara nove puteve, potvrđuje i Večernjakov sugovornik, analitičar koji je želio ostati anoniman, a dugo prati globalne projekte u BiH. – Ruka ruku mije, davno je rečeno. Primjerice, Azerbajdžan radi neke važne cestovne projekte u BiH, a ovih dana stigla je informacija da jedna bh. farmaceutska tvrtka otvara sebi tržište Azerbajdžana. I tako se stvaraju suradnje i otvaraju tržišta. Sve te megatvrtke koje rade u BiH ulažu i u lokalnu zajednicu te zapošljavaju one koji znaju i žele raditi, a iz BiH su. Također, oni nisu nikome ukrali posao, nego ako imamo zadan rok, a BiH nema kapaciteta odraditi projekt s domaćom tvrtkom, onda se angažira one koji to mogu, a i za bh. tvrtke će posla uvijek biti – objašnjava sugovornik. Kaže i da BiH mora bolje koristiti diplomatske veze koje se ovakvim projektima stvaraju. –

Kinezi su godinama prisutni u BiH, a znamo o kakvom se tu tržištu radi ako uzmemo u obzir broj stanovnika Kine. Međutim, mi smo slabo prisutni u Kini, a tamo se danas proizvodi sve. Moramo udariti šakom o stol i reći “ako već mislite raditi, onda pojednostavite tu i tu stavku za bh. tvrtke u vašoj zemlji”, za izvoz, jednostavno, moramo pregovarati – naglašava. Također ističe da se BiH mora početi mijenjati. U načelu, to je dobro opisalo nedavno izvješće State Departmenta.

Krenuti s reformama

– Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njezina pojednostavljena porezna struktura je jedna od najnižih u regiji (17 posto PDV-a i 10 posto poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret za socijalne doprinose. Značajna migracija radne snage stvorila je izazove u zapošljavanju. Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture u BiH kompliciraju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore – navedeno je među ostalim. Ako se želi privući nove investicije i izvesti domaće proizvode u Europu i svijet, onda se odmah mora krenuti s reformama.

Večernji.ba Foto: Ilustracija