0
0
Read Time:3 Minute, 54 Second
Projekt ”Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju” po prvi put spaja mlade, organizacije civilnog društva, medije i fact check-ere, u prepoznavanju digitalnih/ online sadržaja kojima se potiče nasilni ekstremizam. Jučer je u Mostaru u organizaciji Udruženja ”Ja bih u EU” održana jedna u nizu obuka ”Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju” gdje su mladi kroz rad sa eskpertima/icama razvijali znanja i vještine prepoznavanja nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju, ali i radili na kompentencijama preuzimanja uloga u procesu istraživanja, identifikovanja, razotkrivanja i suprotstavljanja slučajevima nasilnog ekstremizma u digitalnoj sferi.
Tko stoji iza sadržaja?
Projekt ”Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju” po prvi put spaja mlade, organizacije civilnog društva, medije i fact check-ere, u prepoznavanju digitalnih/online sadržaja kojima se potiče nasilni ekstremizam i prate i istražuju motivi i ciljevi onih koji stoje iza takvih sadržaja. Projekt podržava SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira, Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski ga podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Ines Bulajić, komunikacijska konzultantica s mladima je definirala ponašanja i formulacije radikalizma koje vode ka nasilnom ekstremizmu, posebno obraćajući pažnju na kontekst Bosne i Hercegovine, te je govorila o izobličavanju društvenih vrijednosti i stvaranju podjela koje vode u nasilni ekstremizam. ”Ovo je bila odlična prilika da razgovaramo o identitetima i ulozi koju njihovo poimanje ima u potencijalnoj radikalizaciji mladih ljudi ka nasilnom ekstremizmu i terorizmu. Mladima je bilo jako bitno govoriti o stereotipima, predrasudama i diskriminaciji kao osnovnim preprekama interkulturalnom dijalogu i izgradnji mira u njihovoj lokalnoj sredini”- navela je ekspertica Bulajić. Anida Sokol, urednica i istraživačica ”Media Centra Sarajevo” se u svom predavanju i interaktivnom radu sa mladima osvrnula na jezik mržnje u komentarima na društevnim mrežama i medijima, uz napomenu da je tanka linija između jezika mržnje i fizičkog nasilja. Emir Zulejhić, urednik i istraživač ”Raskrinkavanja” je govorio o prepoznavanju i provjeri točnosti problematičnog sadržaja u medijima i na društvenim mrežama.
Vještine snalaženja u online prostoru
”S obzirom na količinu dezinformacija, raznih manipulacija ali i govora mržnje, jako je bitno imati praktične vještine snalaženja u online prostoru. Sudionici/e su se za početak upoznali s fact-checking organizacijama u regiji, koje im mogu poslužiti kao kredibilni izvori pri traženju odgovora na pitanje da li su neke informacije točne. Ukoliko i sami žele istraživati porijeklo, točnost, autentičnost ili širi kontekst informacija na koje naiđu, dobili su znanja i vještine koje će im to omogućiti. Upoznati su s naprednim pretraživanjem društvenih mreža i interneta generalno, kao i s alatima za analizu fotografija i videosnimaka, a koje će im u tome pomoći” – kaže istraživač i urednik Zulejhić. Branko Petrović, ekspert za cyber sigurnost, je govorio o štetnim online sadržajima koji vode nasilnom ekstremizmu, ali i zakonodavnim, regulatornim i samoregulatornim okvirima protiv ovakve vrste online sadržaja, te kulturi nasilja i zaštiti u cyber prostoru. ”Na radionici prvenstveno smo prošli kroz metodu rada kada je u pitanju digitalna forenzika. Usvojili smo šest jednostavnih koraka digitalne forenzike i naučili kako napraviti digitalni forenzički izvještaj. Nakon toga smo akcenat stavili na otkrivanje motiva i identiteta izvora (vlasnika) portala, odnosno medija koji šire govor mržnje i lažne informacije, te time doprinose stvaranju nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju. Kroz praktičnu vježbu smo pokazali koji se sve alati mogu koristiti kako bi se otkrio identitet vlasnika medija i kreatora sadržaja koji podstiče nasilni ekstremizam u digitalnom okruženju. Isto tako smo kroz stvarni primjer prošli kroz neka pitanja koja otkrivaju motiv aktivnosti nekog medija” – zaključio je ekspert Petrović.
Zabrinjavajući porast govora mržnje
Govoru mržnje na internetu su posebno izloženi mladi kojima online i društveni mediji predstavljaju osnovni izvor informacija i koji često ne promišljajući kritički, primaju i dijele sadržaje koji vode ka nasilnom ekstremizmu. Istraživanja digitalnog i prostora društvenih medija ukazuju na zabrinjavajući porast govora mržnje, nasilnog ponašanja, mizoginih napada i dezinformacija kreiranih da vode do pojave nasilnog ekstremizma u BiH. ”Sudjelovanjem na radionici o forenzici nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju, stekli smo nova znanja i vještine za suočavanje sa izazovima suvremenog doba. Zajedno smo istraživali načine kako poboljšati našu digitalnu sigurnost”– rekao je Dino Gluhović, sudionik obuke. Istraživanje koje je prethodilo projektu ”Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju” pokazalo je da mladi uglavnom ne razumiju online algoritme i ne poznaju uvjete za korištenje društvenih mreža. To je jedan od bitnih razloga za prisustvo narativa nasilnog ekstremizma među mladima u BiH. Veliki broj mladih nema priliku da razvija vještine medijske pismenosti i nisu u stanju da naprave razliku između provjerenih činjenica i ”zapaljivog” sadržaja koji vodi do nasilnog ekstremizma. Zbog toga su obuke poput ove od krucijalnog značaja za vještine prepoznavanja nasilnog ekstremizma, ali i mehanizme suprotstavljanja istom.
bljesak.info
Happy
0 %
Sad
0 %
Excited
0 %
Sleepy
0 %
Angry
0 %
Surprise
0 %
