0
0
Prema podacima koje je objavio europski zavod za statistiku Eurostat, bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine po stanovniku u prošloj godini bio je čak 65 posto ispod prosjeka Europske unije. Ništa bolje nije ni po pitanju stvarne individualne potrošnje naših građana koja je također daleko od europske. Precizno rečeno, 58 posto je ispod prosjeka Europske unije. Zaostajemo i za regionom. Gore je, kaže Eurostat, samo u Albaniji. Najbolja u regiji je Slovenija čiji BDP je svega 10 posto ispod prosjeka Europske Unije. BDP Hrvatske je 30, Crne Gore 50, Srbije 56 i Sjeverne Makedonije 58 posto ispod europskog prosjeka. Građani se uglavnom slažu s europskom statistikom. Smatraju da su brojke možda još poraznije po nas, ali i da ima i onih čiji je standard znatno iznad europskog prosjeka.
Hrvatska najbolja
Prema godišnjem indeksu siromaštva koji je proveo ugledni američki profesor Steve Hanke, Bosna i Hercegovina zauzela je 18. mjesto u analizi 157 zemalja. Izvještaj Hankea pokazao je da je BiH, u odnosu na region, najgora. Najbliža BiH iz regiona je Crna Gora koja zauzima 34. mjesto, dok 39. mjesto na ovoj tabeli pripada Sjevernoj Makedoniji. U udrugama za zaštitu potrošača smatraju da se kod nas živi i lošije nego što kažu podaci Eurostata, jer je prosječna plaća manja nego što je iskazuje naša statistika, a pri tom mnoge stvari, pa čak i brojne životne namirnice, u BiH su skuplje nego u Europi. Portal Buka objavio je podatke za koliko to novca rade građani u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji i koliki su im mjesečni troškovi. Bazirali su se na podacima iz srpnja ove godine, jer su to bile “najsvježije” statističke informacije za neke od zemalja. Najnižu platu u regionu imaju zaposleni u Sjevernoj Makedoniji, koji u prosjeku zarađuju 590 eura mjesečno, podaci su to Državnog zavoda za statistiku. Jednom takvom platom može da se isfinancira 75 posto sindikalne potrošačke korpe, koja za četveročlanu porodicu u ovoj zemlji iznosi 791 euro. Nešto višu prosječnu platu imaju radnici u BiH- 645 eura, ali i daleko skuplju potrošačku korpu. po podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, još su i veći, pa potrošačka korpa u ovom entitetu iznosi 1.440 eura, dok je prosječna plata 640,5 eura. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 45,17 posto. samo za hranu srpnju je trebalo 1.264,80 KM odnosno 640 eura. Na trećem mjestu po visini prosječne plate u regionu nalazi se Srbija. Radnici ovdje u prosjeku zarađuju 714 eura mjesečno. Prosječna potrošačka korpa, koju računa Ministarstvo unutrašnje i vanjske trgovine Srbije, iznosi 852 eura, ali se ona za razliku od drugih zemalja odnosi na tročlanu obitelj. Na hranu su, po njima, obitelji mjesečno trošile 353 eura. Pod pretpostavkom da i odraslima i djeci mjesečno treba isto novca, potrošačka korpa za četiri člana u Srbiji trebala bi iznositi barem 1.136 eura. Crnogorci su u srpnju u prosjeku zarađivali 797 eura. U Crnoj Gori obračunava se vrijednost minimalne potrošačke korpe, koja je za srpanj iznosila je 824,2 eura, od čega su za hranu obitelji trošile 390 eura, podaci su Uprave za statistiku Monstat. Hrvatska ima uvjerljivo najviše prosječne plate u regionu – 1.141 euro Kolika je mjesečna potrošnja domaćinstva, u Hrvatskoj trenutno nema zvaničnih podataka jer se takve ankete rade periodično. Prema informacijama nezavisnih sindikata, potrošačka korpa za tročlanu obitelj još u 2022. godini iznosila je 1.390 eura. Ako i ovdje primijenimo grubu računicu o potrošnji četvrtog člana, te uračunamo godišnju inflaciju od 7,4 posto, dolazimo do procjene o mjesečnim troškovima života četveročlane obitelji u Hrvatskoj u ovo godini od 1.990 eura. Obitelji u Hrvatskoj za hranu izdvajaju manje od 30 posto ukupnih mjesečnih troškova, za razliku od ostalih zemlja bivše Jugoslavije u kojima hrana čini preko 40 posto potrošačke košare.
Porast siromaštva
Siromaštvo postaje sve izraženiji problem u BiH. Pomoć je potrebna svima. Plaće jesu povećavane, no ipak nisu pratile rast cijena. Po tople obroke u javne kuhinje odlazi sve više građana. Naime, u BiH se u javnim kuhinjama hrani 18.000 bh. građana. Prema podacima UN-a, siromašno je svako šesto kućanstvo. U Bosni i Hercegovini je prije pandemije koronavirusa više od 800 tisuća građana živjelo u ekstremnom siromaštvu – imali su na raspolaganju tek od 90 KM do 150 KM mjesečno. Prijašnje procjene UN-a govorile su kako više od polovine stanovništva u BiH živi na rubu siromaštva, dok su procjene da 15% žitelja BiH živi ispod granice apsolutnog siromaštva. Kada se postoci pretvore u brojke, dobivamo stravične podatke – više od 1,7 milijuna žitelja BiH na rubu je siromaštva, a više od pola milijuna ljudi preživljava u ekstremnom siromaštvu. U Bosni i Hercegovini je čak 50 posto domaćinstava energetski siromašno, a indicije su da bi ovaj broj u dogledno vrijeme mogao biti veći. Energetski siromašno domaćinstvo u Europi je ono koje troši više od deset posto svog kućnog budžeta na električnu i toplotnu energiju.
