0
0
Jeste li se ikada pitali kako će izgledati obrazovanje u 2030. uz AI? Upravo je to bio naziv predavanja kojeg je održala Aleksandra Mudrinić Ribić. U ovom izlaganju je, među ostalim, govorila o revoluciji temeljenoj na podacima, gdje je iznijela konkretan primjer u kojem podaci koje generira e-Dnevnik mogu pomoći stvoriti podlogu za kontekst personaliziranog učenja. Smatra kako je upravo personalizirano, adaptivno učenje, model koji će zasigurno biti sve više zastupljen u obrazovanju u skoroj budućnosti. Time više jer njega izravno omogućuje umjetna inteligencija.
Predavanje na temu ‘Kako će izgledati obrazovanje u Hrvatskoj 2030. uz Al’ održala je Aleksandra Mudrinić Ribić, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za podršku obrazovanju. Mudrinić Ribić navodi kako bi u 2030. godini hrvatski obrazovni sustav mogao doživjeti potpunu digitalnu transformaciju, koristeći napredne alate i online platforme za učenje.
Personalizirani nastavni plan za svakog učenika
Na samom se početku predavanja publici obratio futuristički AI avatar pomoćnice ravnatelja CARNET-a koja je svojim robotskim tonom objasnila kako bi ovakva transformacija omogućila učenicima da pristupaju nastavi i resursima s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. Dok bi se nastava prilagođavala individualnim potrebama i stilovima učenja svakog pojedinog učenika. Korištenje umjetne inteligencije bi bilo ključno u identificiranju jakih i slabih strana učenika te prilagođavanju nastavnog plana kako bi se optimalno poticalo učenje.
– Na primjer, umjetna inteligencija bi analizirala njegove prethodne ocjene i napredak, kao i osobne interese i sposobnosti na temelju tih podataka, a AI bi generirao personalizirani nastavni plan za tog učenika. Također, imao bi pristup virtualnim asistentima koji bi mu pomagali u rješavanju poteškoća i postavljali dodatna pitanja kako bi provjerili razumijevanje gradiva, ističe AI dvojnica Mudrinić Ribić, s kojom se i sama predavačica složila.
Ideja je olakšati i omogućiti dostizanje ciljeva svakom učeniku
Mudrinić Ribić spomenula je i dva trenutno aktivna projekta. Prvi je e-Sveučilište, koje prilagođava aktivnosti visokoškolskih ustanova novim tehnologijama, uključujući opremanje, povezivanje i podršku svim sudionicima. Drugi projekt, nazvan Brain, usredotočen je na umjetnu inteligenciju i obuhvaća izradu digitalnog nastavnog materijala i edukacije za mlade, nastavnike i drugo osoblje.
Cilj je, kako navodi predavačica, osvijestiti ljude o tome kako koristiti umjetnu inteligenciju, počevši već u osnovnoj školi, pružajući im određene vještine za buduće karijere. Osim toga, projekt Brain implementirat će sustav pametnih preporuka, prilagođavajući organizaciju podataka prema potrebama učenika.
– Učenik će tako zaista moći birati svog osobnog asistenta u kontekstu personaliziranog učenja, odnosno samoučenja, a isto tako nastavnik koji će onda moći dobiti informacije na koji način iskoristiti tehnologiju da svoje poučavanje unaprijedi i da ima, recimo, svog osobnog asistenta u pomoći u stvaranju nastavnih planova. Primjerice, u detekciji rada s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, što je velika potreba trenutno, pogotovo u osnovnim školama, za učenike s invaliditetima i šire. Zapravo je ideja da masa podataka koja je tu, bude podloga baš za to, da olakša i omogući dostizanje onih osobnih ciljeva svakom učeniku, ističe Mudrinić Ribić.
Sada je vrijeme da AI postane naš partner u obrazovanju
Mudrinić Ribić potom naglašava važnost inteligencije u obrazovanju te postavlja pitanje kako ona može doprinijeti. Ističe da umjetna inteligencija nije novi koncept, već se razvija već 50 ili više godina. Smatra da je sada pravi trenutak, uz dostupnost raznih alata i znanja, da postane vrijedan partner u obrazovanju. Govori o potrebi promjena u obrazovanju te ističe da dosadašnji pristupi više neće biti dovoljni. Napominje da profesori, učenici, institucije i država moraju prilagoditi svoj pristup u obrazovnom kontekstu.
– Upravo iz tog razloga će nas svi drugi sektori prestići, svi drugi sektori će tražiti određene kvalifikacije, znanja i vještine koje mi kao obrazovna zajednica moramo dati. Moramo biti dovoljno agilni da zaista napravimo stručnjake koji će biti potrebni u tom danom trenutku. Ono što je važno jest ta otpornost na brze i svakodnevne promjene. Zapravo, to je nekako naše načelo koje vidimo da bismo mi kao CARNET, odnosno kao ljudi koji mogu doprinijeti u tom smjeru, trebali gledati i takve sustave, programe, aplikacije i podrške davati onda cijeloj obrazovnoj zajednici, objašnjava Mudrinić Ribić.
‘Hrvatska ima velike predispozicije biti prva u Europi u razvoju pristupa personaliziranog učenja’
Iznoseći svoje preporuke, Mudrinić Ribić istaknula je kako je nužno prihvatiti i uvažavati tehnološke promjene i optimizirati ljude za učenje i rad u svijetu koji se stvara oko nas. Također, govorila je i o važnosti osiguranja kvalitete podataka u velikim projektima, posebno u kontekstu sustava za pametne preporuke.
Ističe da je ključno osigurati visok standard kvalitete podataka kako bi sustavi, koji koriste strogo učenje, mogli pravilno donositi odluke na temelju brojnih pokušaja. Naglašava da su sigurnosni aspekti ovih sustava izuzetno važni te da je trening strojeva i definiranje algoritama nužno postaviti na najvišoj razini kvalitete.
– Sve je, zapravo, ostvarivo i mislim da Hrvatska ima jako velike predispozicije biti prva u Europi u ovom kontekstu razvoja tog pristupa personaliziranog učenja, ali nužno je kontinuirano ulaganje. Dakle, ne samo u institucije koje se bave podrškom digitalizacije, već i u škole, fakultete, koji su zapravo najveći vid ulaganja. Vidim u tome da se trebaju obrazovati stručnjaci koji kasnije mogu prenositi ove ideje i ova znanja te koji mogu onda biti duboko uronjeni u to, zaključila je Mudrinić Ribić.
Večernji.ba
