0
0
I tko donedavno nije znao, ove godine apsolutno je spoznao što znači inflacija i na vlastitom primjeru. U 2023. godini shvatili smo što znači obezvrijeđen novac i opet se prisjetili kako smo za onih 100 maraka nekad kupovali hranu za cijeli mjesec, a danas za toliko dobijemo polupraznu vrećicu s nekoliko komada mesa, mlijekom, jajima i tako dalje. Što se tiče inflacije u BiH, do kraja godine Centralna banka BiH predviđa inflaciju od 6,3 posto, a očekivani rast realnog BDP-a ostao je 1,6 posto. Centralna banka BiH u iduće dvije godine očekuje oporavak ekonomske aktivnosti i slabljenje inflatornih pritisaka.
Oprezan pogled u budućnost
– Rast cijena hrane još je prilično izražen i značajno doprinosi kretanju ukupne inflacije. Velik dio inflatornih pritisaka trenutačno je posljedica rasta cijena koje nisu pod utjecajem rasta cijena hrane i energenata na stranom tržištu – naveli su iz CB-a BiH. Realni ekonomski rast trebao bi se intenzivirati tek 2025. godine, i to pri stopi od 3,5 posto. Sve institucije s oprezom gledaju na iduću godinu, što je i logično jer vremena kad se sa sigurnošću nešto predviđalo već su iza nas. Godine 2019. očekivao se dolazak desetljeća blagostanja. Pa nas je pokosila pandemija i paralizirala svijet. Onda je 2021. na naplatu počelo stizati uvođenje “lockdowna”. Upravo kad smo u 2022. očekivali napredak, Rusija je povela veliki rat u Ukrajini. Ove godine Hamas je izveo teroristički napad na Izrael pa je on uzvratio ravnanjem Gaze, a sada je postignuto primirje. Sve to igra ulogu u projekcijama i za 2024. godinu. Svjetska banka pak ističe da će se ekonomski rast na zapadnom Balkanu ubrzati, ali sporo i neravnomjerno. Direktorica Xiaoqing Yu kazala je kako ohrabruje činjenica da ovaj dio Europe nastavlja ostvarivati napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija zapadne Europe, međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidirao i prerastao u održivi rast.
U izvješću je naglašeno da je, unatoč svemu, tržište rada na zapadnom Balkanu nastavilo rasti te da je prosječna stopa zaposlenosti u okružju dosegnula novu najvišu vrijednost u povijesti od gotovo 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta. Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. BiH, jasno, ako želi nastaviti rast, ne smije biti samo promatrač svjetskih događaja, već tražiti rješenja da se što prije izvuče iz krize. Važno je postići kvalitetnu suradnju koja će ekonomski osnažiti zemlju.
Jedan od ciljeva mogao bi biti dogovor s Kinom, o čemu se nedavno i razgovaralo, a u kontekstu činjenice da je Srbija potpisala ugovor o slobodnoj trgovini s Kinom. Osobito je to važno jer iz te zemlje stižu pozitivni signali za suradnju s BiH. Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH istaknuli su da su opredijeljeni za nastavak jačanja političke i ekonomske suradnje s Kinom kao pouzdanim partnerom.
Pogodnosti za gospodarstvo
– Vezano uz to, u idućem razdoblju inicirat ćemo pokretanje procedure za potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini između BiH i Kine, prvenstveno zbog pogodnosti za domaći gospodarski sektor – najavljeno je, a što bi zasigurno bio korak naprijed za BiH. Time bi se omogućio promet bez carine za čak 95 posto proizvoda. Niz je stvari na kojima treba raditi, a koje bi itekako pomogle ekonomskom razvitku BiH u kriznim vremenima.
Večernji.ba
