0
0
Prosinac, osim što donosi blagdansko ozračje na ulice i trgove gradova, kao i u domove vjernika, mjesec je u kojemu se u BiH bilježi specifična sociološka pojava koja proizlazi iz činjenice da postoji neraskidiva veza iseljeništva i domovine koja se iznova potvrđuje tijekom nekoliko mjeseci u godini.
Obiteljski susreti
Nakon ljetnog razdoblja u kojemu je iseljeništvo realiziralo svoje godišnje odmore u BiH, u prosincu se u domovinu vraćaju oni koji su tijekom godine pažljivo prikupljali slobodne dane i planirali preostale iz zakonske mogućnosti koja precizira trajanje godišnjih odmora, a sve kako bi najradosniji kršćani Božić proveli u krugu obitelji, svoji na svome.
Nezamjenjivo je to iskustvo s kojim se ne može usporediti ni jedna svečana proslava na nekom od trgova velikih europskih metropola, no, uz obiteljsko druženje, brojne lokalne zajednice u BiH pobrinule su se kroz organiziranje adventskih sajmova približiti svojim žiteljima i ovaj segment blagdanskog ozračja. Već od idućeg vikenda očekuje se dolazak sve većeg broja iseljenika koji su na privremenom radu u zemljama zapadne Europe, a taj trend nastavit će se i u tjednima koji dolaze, pri čemu se kulminacija očekuje u petak i subotu, 22. i 23. prosinca.
Dolazak u domovinu bit će prilika za druženje s rodbinom i prijateljima, evociranje uspomena na neka druga vremena, ali i moguće planiranje nekih novih životnih odluka. Pitanje povratka u domovinu je višeslojno te samim time traži i složen odgovor koji je nemoguće pružiti bez sagledavanja svih elemenata, pri čemu prednjače oni ekonomske prirode.
Poznato je da iseljeništvo ima izniman potencijal koji u posljednje vrijem biva prepoznat u brojnim lokalnim zajednicama koje su krenule put uspostave posebnog registra kojim žele ojačati svoje veze sa svojim ljudima iz Europske unije, nadajući se nekim novim ulagačkim pričama i pothvatima ne samo iseljenika već i uspješnih kompanija iz navedenih zemalja koje traže nova tržišta, ovaj put, u svjetlu izmijenjenih geopolitičkih okolnosti, geografski bliža. Upravo iseljeništvo u tom kontekstu može igrati odlučujuću ulogu svojevrsnog mosta, naglašavajući sve one dobre strane i prednosti ulaganja u rodni kraj, nastojeći i time popraviti ekonomsku sliku grada/sela iz kojega su potekli. Optimizam proizlazi iz činjenice da se važnost dijaspore već potvrdila na brojnim primjerima dobrih ulagačkih priča.
Istodobno, statistika upućuje na zaključak kako je prosinac vrijeme u kojemu se u pravilu više troši, bilo da je riječ o darovima, bilo nekim ulaganjima u kućanstvo, a i na ovaj način iseljeništvo aktivno sudjeluje u novčanim tokovima Bosne i Hercegovine. Povećana potrošnja dodatno će ojačati i ekonomsku sliku jer iseljeništvo svoj povratak u domovinu često koristi za obavljanje određenih usluga koje su u pravilu jeftinije u odnosu na zemlje Europske unije, a prednjače, pokazuju primjeri iz prethodnih godina, dentalne, kao i automehaničarske.
Izravni transferi
A koliko će iseljeništvo dati svoj doprinos u podebljanju kućnih proračuna članova obitelji koji su ostali u domovini, još uvijek je nezahvalno prognozirati, no, ako se napravi analiza s iznosima u prethodnoj godini te u tu formulu uvrsti i varijabla inflacije, mogu se izvući prilično zanimljivi zaključci.
Ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi konvertibilnih maraka i za 598 milijuna KM veći su u odnosu na 2021. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosi se 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM.
Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijarde KM odnosi se na mirovine iz inozemstva. Tako bi se možda u ovoj godini moglo dogoditi da se izravni novčani transferi približe broju od 4 milijarde maraka.
No, kao i svake godine do sada, sva navedena ekonomska pitanja ostaju u sjeni činjenice da će se za jednim stolom, onim obiteljskim, ponovno naći članovi kućanstva koji u zajedništvu i duhu uzajamne podrške mogu naći odgovor na sve izazove.
Večernji.ba
