Obitelji s jednom minimalnom plaćom za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova nedostaje 2359 KM

Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za studeni iznosi 2954,80 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za rujan iznosila je 1260 KM. Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 596 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 42,64%, a minimalnom 20,17%, piše Večernji list BiH.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u FBiH te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih jedno pohađa srednju, a drugo osnovnu školu. Samo za troškove prehrane obitelji su trebale izdvojiti 1294,30 KM, dakle, više od jedne prosječne plaće.

Rast troškova

Obitelji u kojoj je samo jedno zaposleno i ima prosječnu plaću za pokrivanje osnovnih troškova nedostajalo je 1694,80 KM. U slučaju minimalne plaće situacija je osobito zabrinjavajuća. Naime, njima je nedostajalo nevjerojatnih 2358,80 KM. Standard radnika opada, a radna snaga odlazi. Odlazi jer s trenutačnim plaćama u BiH ne može preživjeti mjesec. Prosječna plaća u BiH iznosi 1260 KM, dok je broj zaposlenih u rujnu 2023. iznosio 850.523. Nažalost, za većinu zaposlenih iznos od 1260 KM samo je san. Naime, od 850.523 zaposlenih, njih čak 517.476 prima plaću manju od prosječne. Najviše zaposlenih je u prerađivačkoj industriji, čak 168.022, a njihova prosječna plaća je 1009 KM. Po brojnosti slijede zaposleni u trgovini na veliko i malo sa zaposlenima u oblasti popravka motornih vozila i motocikla, gdje radi 155.788 radnika za prosječnu plaću od 986 KM. U građevinarstvu radi 40.813 radnika s prosječnom plaćom od 958 KM. Usporedbe radi, prije 14 godina, 2009., prosječna plaća bila je 790 KM, dok je u istom tom razdoblju potrošačka košarica iznosila 1396 KM. To znači da je do rujna ove godine plaća porasla za 479 KM, a potrošačka košarica za čak 1597,50 KM. Građani se sve više zadužuju, i to na sve strane – kako kod banaka tako i kod rodbine, susjeda, prijatelja, kumova itd. Za većinu dodatni udar na proračun predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 KM. Ušli smo u prosinac, mjesec kad troškovi zbog blagdana drastično rastu. Treba pripremiti blagdansku trpezu, kupiti poneki dar, barem za djecu. Realno, iznos od 3000 KM, koliko je potrošačka košarica iznosila, u prosincu bi trebao porasti na 3500 KM. Za većinu obitelji to je iznos koji ne može osigurati. Zasigurno će mnogi u ovom razdoblju posegnuti za pozajmicama i minusima na tekućim računima. Nažalost, i to će vrlo brzo doći na naplatu.

Preživljavanje

Uz zaposlene na minimalcu, u najtežem su položaju umirovljenici. Najniža mirovina u FBIH iznosi 538,27 KM, a zajamčena 642,40 KM.

– Uzimamo najpotrebnije, i to je sve. Kruh, jaja, mlijeko, ponekad meso, i to ono jeftinije jer ovo skuplje ne možemo si priuštiti. Recimo, računao sam, samo za kruh i mlijeko potrebno nam je gotovo 150 KM. To je više od četvrtine mirovine – kaže jedan od umirovljenika s minimalnom mirovinom. Izvršna direktorica prijedorske Udruge za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić tvrdi da je sindikalna košarica i skuplja nego što pokazuju službene statistike.

– I po tom izračunu ona je za mnoge obitelji samo košarica želja jer u mnogima je zaposlen samo jedan član, a rade i za minimalnu plaću, tako da ne mogu parirati pristojnom životu. Naše plaće nikada nisu mogle pratiti potrošačku košaricu, koja ne sadrži mnoge stavke za koje novac moramo izdvojiti. Obitelj koja ima učenike i studente mjesečno za njihovo obrazovanje i uzdržavanje mora izdvojiti mnogo više sredstava nego što pokazuje sindikalni izračun – kazala je nedavno za Srpskainfo Marić. Navela je kako najveći broj građana prvo nastoji podmiriti troškove stanovanja i komunalnih usluga, a za sve ostalo koliko dotekne.

– Prvo se plati rata stambenog kredita ili stanarina, a potom računi komunalnih poduzeća jer samo jednim neplaćanjem tih obveza ulazimo u dužničko ropstvo koje iz mjeseca u mjesec povećava agoniju kada i kako stići izmiriti te obveze. U takvim situacijama poseže se za pozajmicama, kreditima i samo se vrtimo ukrug – rekla je Marić.

Večernji.ba