0
0
Bosna i Hercegovina još uvijek nema središnje skladište radioaktivnog materijala, a upravljanje potrošenim zatvorenim izvorima zračenja, kao i zatvorenim izvorima zračenja koji nisu u upotrebi, predstavlja najveći problem u oblasti radijacijske sigurnosti te općenito predstavlja najveću opasnost od ionizirajućeg zračenja u BiH, piše Večernji list BiH. Međutim, postoji jedna potencijalna lokacija za koju je u tijeku postupak dobivanja suglasnosti nadležnih institucija. Projekt DG INTPA je usmjeren na nalaženje rješenja za upravljanje radioaktivnim otpadom u Bosni i Hercegovini u skladu sa smjernicom 201 1/70/EURATOM i ostalim međunarodnim standardima.
Sav postojeći radioaktivni materijal koji se ne koristi bit će prebačen s ostalih lokacija u novo središnje skladište. Vlasnik ovog skladišta će biti država Bosna i Hercegovina, navedeno je u izvješću o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2022. godinu Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. Kako se navodi u spomenutom dokumentu, u BiH trenutačno postoje samo privremena skladišta radioaktivnog materijala. Uz ranija centralizirana skladišta u Federaciji BiH i RS-u, postoji i određeni broj privremenih skladišta u poduzećima koja koriste ili su koristila izvore zračenja za svoje redovite radne aktivnosti. Također, određen broj poduzeća koja su koristila gromobrane s izvorima zračenja demontirao je te gromobrane i privremeno ih uskladištio na svojim lokacijama. – Nekoliko poduzeća koja se bave demontažom i instaliranjem detektora dima demontiralo je detektore dima s ugrađenim izvorom zračenja i uskladištilo ih u svojim privremenim skladištima. Privremena skladišta služe za skladištenje izvora zračenja koji se prestanu koristiti ili za orfan izvore (izvore nepoznatog vlasnika) u cilju pokušaja poboljšanja radijacijske sigurnosti te smanjenja rizika od neovlaštene upotrebe, uključujući i zlonamjerno korištenje radioaktivnog materijala – stoji u dokumentu, prenosi Vecernji.ba. Nadalje se navodi kako su u Bosni i Hercegovini tijekom 2022. godine izvori zračenja koji se ne koriste bili uskladišteni na 19 lokacija (od ovih 19, na 11 lokacija je uskladišteno manje od 5 izvora koji se ne koriste, na 6 lokacija je uskladišteno između 5 i 50 izvora, dok je na preostale 2 uskladišteno više od 50 izvora koji se ne koriste). – Od uskladištenih izvora koji se ne koriste, samo jedan izvor je kategorije 1, a jedan kategorije 2. Izvori koji se ne koriste su u originalnom radnom kontejneru. Samo su radioaktivni gromobrani izvučeni iz olovnog plašta i nalaze se u volframskoj kapsuli. Međutim, privremena skladišta nisu najbolje rješenje i također predstavljaju prijetnju s obzirom na to da se nalaze u poduzećima kojima osnovna djelatnost nije upravljanje skladištem radioaktivnog materijala – stoji u izvješću o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2022. godinu Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. Nadalje se ističe da je trenutačno jedino centralizirano skladište radioaktivnog materijala privremeno licencirano od Agencije. Ono se nalazi u okviru kompleksa Federalne uprave policije i njime upravlja Zavod za javno zdravstvo FBiH – Centar za zaštitu od zračenja. – Kapacitet skladišta je gotovo popunjen i potrebno je presložiti i kondicionirati određene izvore, a zbog administrativnih barijera se u ovom skladištu mogu eventualno skladištiti izvori zračenja s teritorija Federacije BiH i s teritorija Republike Srpske samo u slučaju izvanrednih situacija.
Dakle, u ovom trenutku izvori s teritorija FBiH i RS-a mogu se privremeno skladištiti samo na mjestu gdje su se koristili osim u slučajevima kada Zavod za javno zdravstvo FBiH odobri prijam radioaktivnih izvora. Ovakva situacija je vrlo rizična s obzirom na to da izvori zračenja mogu predstavljati rizik za sigurnost i zdravlje stanovništva te predstavljaju nezanemarivu prijetnju sigurnosti u BiH ako dođu u pogrešne ruke jer se mogu koristiti za terorističke aktivnosti – stoji u spomenutom izvješću. Iz Agencije ističu kako radioaktivni otpad u BiH čine uglavnom zatvoreni izvori zračenja za čiju su daljnju upotrebu prestale tehničke ili druge pretpostavke, koji su uskladišteni kod korisnika ili u privremenim skladištima.
Upozoravaju i da postoji i 271 zatvoreni izvor ionizirajućeg zračenja u gromobranima diljem BiH koje je potrebno demontirati i uskladištiti u cilju poboljšanja radijacijske sigurnosti jer izvori iz gromobrana predstavljaju opasnost za stanovništvo u slučaju njihova obaranja ili neovlaštenog demontiranja i neadekvatnog skladištenja.
Večernji.ba
