0
0
Ove zime postoji “veća vjerojatnost nego inače” da Europa doživi značajno zahlađenje pred kraj godine, ali generalno bi zima trebala biti toplija od prosjeka, pokazuje nova dugoročna vremenska prognoza koju su izradili vodeći međunarodni klimatolozi.
Prognoza dolazi u trenutku dok europske zemlje ubrzano pune svoja skladišta prirodnog plina, nadajući se da će preživjeti zimsku sezonu grijanja bez ruskog plina. “Moguće je znatno zahlađenje u prosincu”, rekao je za Politico Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus pri Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), prenosi portal Index.hr.
Prognoza se temelji na podacima ECMWF-a i šest drugih nacionalnih prognostičkih centara. Buontempo ističe da ovu prognozu treba uzeti s dozom rezerve jer ključni čimbenici za predviđanje vremena za zimu u ranu jesen još nisu tu. No Europa se priprema za prvu zimu u jeku energetske krize.
“Još postoji šansa za vrlo hladni val”
“Izlazimo iz toplog ljeta. Znamo da su zime sve blaže, pa smo možda skloni misliti da će zima biti blaga i da ne moramo brinuti”, kaže Buontempo. “To možda i je slučaj, ali prognoza koju smo upravo objavili i naše razumijevanje klimatskog sustava nas navodi da ukažemo da zapravo još uvijek postoji šansa za vrlo hladni val, a ove godine šansa za to prije Božića je veća nego u običnoj godini”, rekao je.
Zahlađenje koje Buontempo spominje bilo bi povezano s tzv. blokadom, situacijom kada dugotrajni visoki tlak dovodi do neoubičajenih istočnih vjetrova i nižih temperatura nad Europom. Trenutni klimatski uvjeti ukazuju na to da je vjerojatnost tog događaja nešto veća nego inače, piše Politico.
Fenomen La Nina
Riječ je o fenomenu La Nina, a odnosi se na temperaturu površine mora koja je niža od prosječne u ekvatorijalnom Pacifiku i ako se ona zadrži do Nove godine, što se ne može sa sigurnošću predvidjeti, znači blažu drugu polovicu zime.
Još nije formiran ni ključni čimbenik koji značajno određuje vremenske prilike u prva dva mjeseca u godini, a to je polarni vrtlog – veliko područje niskog tlaka zraka u kojem vjetar velike brzine kruži nad Arktikom. To onemogućuje bilo kakve čvrste prognoze u ovom trenutku.
“Pratite podatke o klimatskim uvjetima”
Buontempo je pozvao europske vlade da što više koriste postojeće podatke o klimatskim uvjetima i vjerojatnim vremenskim obrascima za predviđanje mogućih razdoblja slabog vjetra i niske količine oborina, a ne samo zbog planiranja akcija i pripreme za hladne udare.
“Imamo na raspolaganju golemu količinu besplatnih i otvorenih podataka”, rekao je Buontempo. “Moramo ih pravilno koristiti jer je to postalo strateški iznimno važno”.
“Ova prognoza još uvijek u sebi sadrži neizvjesnosti, no energetska tržišta obično posvećuju veliku pozornost dugoročnoj prognozi za studeni jer je do tada u igri većina glavnih faktora koji oblikuju vremenske prilike za drugi dio zime”, zaključio je Buontempo
pogled.ba/protv
