0
0
Kao mala, otvorena ekonomija, BiH je posebno osjetljiva na vanjske čimbenike, uključujući fluktuacije u potražnji, trgovinsku politiku i ekonomske uvjete u eurozoni.
Bosanskohercegovački ekonomisti pozorno prate situaciju u Europskoj uniji, svjesni opasnosti da se mogući recesijski val prelije i na Bosnu i Hercegovinu. Realno je to moguće jer se naša ekonomija u najvećoj mjeri oslanja upravo na EU, uključujući i najveći dio vanjskotrgovinske razmjene, piše Večernji list BiH.
Vjerojatnost recesije
Ekonomski stručnjaci su zabrinuti zbog rizika recesije u europskim državama do kraja 2024. godine. To proizlazi iz objavljenih rezultata tromjesečne ankete ekonomskih stručnjaka (EES) koju su proveli Institut za ekonomska istraživanja IFO iz Münchena i Švicarski institut za ekonomsku politiku. U Europi su očekivanja prilično heterogena jer stručnjaci iz Njemačke, Velike Britanije ili Nizozemske prognoziraju da vjerojatnost recesije u njihovim zemljama iznosi po 38 posto, dok vjerojatnost recesije u Srbiji iznosi između 25 i 30 posto. Vjerojatnost recesije u Italiji do kraja godine iznosi 27 posto, u Francuskoj 23 posto, Španjolskoj 22 posto. Gledano po oblastima, najveću zabrinutost zbog recesije pokazuju stručnjaci iz istočne Europe, Južne Amerike, Sjeverne Amerike, sjeverne i zapadne Europe. Glavni čimbenici koji, prema ekonomskim stručnjacima, mogu utjecati na eventualnu recesiju su geopolitički događaji i rast cijena energije. Stručnjaci očekuju globalni ekonomski rast od 2,4 posto u 2024. godini i njegovo ubrzanje na 2,9 posto u 2025. godini te na 3,3 posto u 2027. godini. Prognoze su prilično sumorne za veći dio zemalja zapadne Europe jer Njemačku, prema mišljenju stručnjaka, u 2024. godini očekuje skroman rast od 0,6 posto, Veliku Britaniju 0,5 posto, Austriju 0,9 posto. Kada je u pitanju suočavanje s neizvjesnostima recesije, i bh. stručnjaci upućuju na demografske izazove, ranjivost Njemačke i pad industrijske proizvodnje u eurozoni kao ključne čimbenike koji oblikuju ekonomske izglede, ne isključujući i lokalne probleme. Iduća godina za eurozonu sasvim sigurno donosi novu neizvjesnost, mišljenja je Hatidža Jahić, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Kako je nedavno izjavila za Bloomberg Adriju, trenutačne prognoze o ostvarivanju rasta od jedan posto “možda su suviše optimistične”.
Bosna i Hercegovina ovisi o izvozu, pri čemu je značajan dio njezinih izvoznih aktivnosti usmjeren upravo prema europskim tržištima. Europska unija predstavlja ključnog trgovinskog partnera, a ekonomska kretanja često su pod utjecajem događanja u širem europskom kontekstu. Kao mala, otvorena ekonomija, BiH je posebno osjetljiva na vanjske čimbenike, uključujući fluktuacije u potražnji, trgovinsku politiku i ekonomske uvjete u eurozoni.
Reakcija vlasti
Rezultati ankete o inflacijskim očekivanjima koju je pred sami kraj prošle godine uradila Centralna banka BiH, ipak, upućuju na pozitivna očekivanja inflacijskih kretanja za 2024. i 2025. godinu te se smatra da će daljnji pad inflacije utjecati na poboljšanje ekonomske situacije. Očekivana agregirana inflacija za godinu koja je počela iznosi 5,8 posto, što implicira blagi pad u odnosu na 2023. godinu, kada su sudionici ankete, prema rujanskom anketiranju, predviđali prosječnu inflaciju 7,9 posto. Inflacijska očekivanja u prvom krugu za 2025. godinu iznose 5,5 posto, što navodi na zaključak da se očekuje i daljnji pad inflacije s obzirom na to da su inflacijski pritisci u protekloj godini bili daleko iznad višegodišnjeg prosjeka. Evidentno je, navodi Centralna banka BiH, da na kretanja inflacije utječu interni i eksterni čimbenici, što rezultira razlikama u očekivanoj inflaciji, ne samo u samoj državi već i među državama uopće. Inflacija kao makroekonomski indikator i dalje predstavlja osnovnu odrednicu donošenja odluka potrošača, financijskih institucija, države i ostalih aktera makroekonomskog sustava.
Zbog toga treba ozbiljno shvatiti upozorenja koja su pred kraj godine stigla iz međunarodnih financijskih institucija. Inflatorni val pokrenut nakon izbijanja rata u Ukrajini i energetske krize do sada je među državama zapadnog Balkana najteže pogodio Bosnu i Hercegovinu, pa vlasti moraju žurno reagirati, smanjiti javnu potrošnju i pomoći izravno pogođenim građanima, upozorio je tada Međunarodni monetarni fond (MMF).
Večernji.ba
