0
0
Blizanci Željko i Davor Glasnović, rođeni su 24. veljače 1954. godine u Zagrebu. Kao dvogodišnjaci Glasnovići su s obitelji odselili u Kanadu.
Nakon petogodišnje službe u kanadskoj vojsci Željko Glasnović prešao je u Legiju stranaca.
Krajem lipnja 1991. kada se pukovnija Legije stranaca, u koju je bio Glasnović, vratila iz Zaljevskog rata, namjeravao se odmoriti od sedmomjesečnog rata prije nego što ga pošalju u neku drugu vojnu misiju. Dok je razmišljao kako će provesti slobodne dane, u vijestima je vidio gorući tenk u Sloveniji i istog trenutka odlučio napustiti Legiju stranaca i otići u Domovinu iz koje je otišao kao beba.
U Hrvatsku je došao u kolovozu 1991. godine i priključio se Zboru narodne garde. Vodio je borbena djelovanja u Lici, ratovao je na Južnom bojištu. Nakon pada Vukovara po zapovjedi je došao u Tomislavgrad, u Bosnu i Hercegovinu, gdje je trebalo obučavati nove postrojbe. Pri kraju ’91. godine priključen je bojni Zrinski s kojom je sudjelovao u borbama na Kupresu u travnju 1992. gdje je dobio metak pored srca i bio teže ranjen. Prepričava se kako je suborcima tada rekao: „Ostavite jednu bombu za mene i četnike a vi se izvlačite”. lzvukli su ga preko snijegom zametenih planina i Bugojna do franjevačkog samostana na Šćitu u Rami. Odatle je prebačen u Split. Dva mjeseca bio je izvan stroja. Samovoljno je napustio bolnicu u Splitu i ponovno se vratio na kupreško ratište.
U listopadu 1992. preuzeo je brigadu HVO-a Kralj Tomislav. Radi uvođenja discipline i odgovornosti, po uzoru na Legiju stranaca, Željko Glasnović imao je „muške” metode u postrojbama koje je obučavao. „Dao sam na znanje, ako će se sa mnom igrati da neće biti milosti”, rekao je Glasnović pojašnjavajući da se odnosilo na kritiku, „peglanje” onih koji su kršili pravila i nisu se vojnički ponašali i to pred cijelom postrojbom. U njegovoj brigadi u Tomislavgradu bilo je i oko 500 Muslimana. Kada je počeo hrvatsko-muslimanski sukob u BiH, oni su razoružani, Glasnović je tada bio na rubu suza, ali nikome se ništa nije dogodilo. Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma postao je zapovjednik Prve gardijske brigade HVO-a, legendarnih Bušića, koja je u operaciji Cincar sudjelovala u oslobađanju Kupresa… Pročitajte više na crodex.net.
