0
0
Uzimajući u obzir činjenicu da BiH više od 70 posto svojeg izvoza obavlja sa zemljama članicama Europske unije, da iz godine u godinu rastu iznosi novčanih doznaka iseljeništva iz EU-a te da se u idućem razdoblju očekuje snažniji investicijski zamah u BiH – od iznimne je važnosti da BiH što prije uđe u jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA), piše Večernji list BiH.
Što donosi SEPA?
SEPA – jedinstveno područje plaćanja u eurima (engl. Single Euro Payments Area) jest područje na kojemu potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu uplaćivati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji.
Cilj inicijative SEPA-e je uspostava jedinstvenog sustava platnog prometa, a područje SEPA-e obuhvaća 36 države – sve članice EU-a te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako, San Marino, Andoru i Vatikan. SEPA pritom ima dva platna instrumenta – SEPA kreditni transferi (nalozi za plaćanje) obuhvaćaju sva plaćanja koja platitelj inicira na teret svog računa u korist računa primatelja (bezgotovinsko plaćanje, prijenos sredstava s računa platitelja na račun primatelja), dok SEPA izravno terećenje donosi niz prednosti, od sigurnijeg i učinkovitijeg načina izvršenja platne usluge u prethodno definiranom roku, preko učinkovitijeg upravljanja likvidnošću i naplatom potraživanja pa do standardiziranog formata datoteka za naplatu. Sve navedeno bilo bi od izravne koristi za bh. gospodarstvo, a osobito kada govorimo o nižoj cijeni procesuiranja transakcija, kao i većoj konkurentnosti.
Stoga je nedavno u prostorijama Centralne banke BiH u Sarajevu održan sastanak o priključenju BiH u jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA), a na kojemu su, osim predstavnika CB BiH, bili nazočni i predstavnici Ministarstva financija Republike Srpske, Federalnoga ministarstva financija, Agencije za bankarstvo Federacije BiH, Agencije za bankarstvo Republike Srpske, Udruge banaka BiH, Europske komisije, Svjetske banke i USAID-a.
Guvernerka CB BiH dr. Jasmina Selimović tom je prilikom naglasila važnost ispunjavanja uvjeta za priključenje SEPA području i interoperabilnosti platnih sustava Bosne i Hercegovine s onima u SEPA-i za plaćanja u eurima. Naglasila je punu potporu CB BiH u ovome procesu, naglašavajući kako će ispunjavanje SEPA uvjeta znatno koristiti gospodarstvu, građanima, institucijama te bosanskohercegovačkoj dijaspori kroz veću konkurentnost, transparentnost i niže cijene procesuiranja prekograničnih platnih transakcija. Također, na sastanku je naglašena važnost međuinstitucionalnog koordiniranja aktivnosti koje prate ispunjenje SEPA uvjeta. Posebice je istaknuta potreba za transpozicijom, tj. izradom i usvajanjem odgovarajuće EU regulative kao bitnoga prioriteta za relevantne institucije u idućem razdoblju.
CB BiH izrazio je svoju posvećenost kontinuiranom doprinosu financijskoj stabilnosti u Bosni i Hercegovini, održavajući stabilne i učinkovite postojeće platne sustave. Istodobno, naglašeno je i nastojanje CB BiH u praćenju trendova, moderniziranju i primjeni najboljih praksi u oblasti platnih sustava, što će izravno utjecati na učinkovito zadovoljavanje potreba gospodarstva i građana u procesu plaćanja.
Sve to imat će odjeka i na novčane tokove, a uz ostalo, i one koji se odnose na novčane doznake. Podsjećamo, u 2022. godini, a prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM veći su u odnosu na 2021. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosilo se 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijarde KM odnosi se na mirovine iz inozemstva. Dakle, izravne novčane doznake obiteljima premašile su tri i pol milijarde maraka, a kada se tomu dodaju i mirovine, iznos se bliži onome od 5 milijardi maraka. Centralna banka BiH raspolaže podacima o doznakama iz inozemstva za tri tromjesečja 2023. Prema tim podacima, novčane doznake iz inozemstva iznosile su 2,774 milijarde KM i veće su za oko 131 milijun KM u odnosu na isto razdoblje 2022., kada su bile 2,643 milijarde KM (3,584 milijarde KM ukupno u 2022.).
Niz prednosti
Naravno, pitanje jačanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, ali i privlačnosti BiH u pogledu novih stranih investicija treba promatrati i kroz prizmu niže cijene procesuiranja prekograničnih platnih transakcija, a to i ne čudi s obzirom na to da SEPA, uz euro, donosi i jedan set platnih instrumenata (kreditni transfer, izravno terećenje), zajedničku pravnu osnovu, zajedničke tehničke standarde, kao i infrastrukturu za obradu platnih transakcija i zajednička poslovna pravila. Ovaj oblik integriranja u konačnici će otvoriti i nove perspektive razvoju bosanskohercegovačkog gospodarstva, što bi bio još jedan dio mozaika ojačavanja konkurentnosti na putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Večernji.ba
