0
0
Palež cvjetova i sušenje rodnih grančica na koštičavim voćakama u vrijeme cvatnje uzrokuje opasna gljivica iz roda Monilinia. Uzročnik napada pretežno koštičave voćke, posebno marelicu, višnju, šljivu i badem. Zaštita se provodi prskanjem voćaka u vrijeme cvatnje pripravkom Signum.
Na području Hercegovine Monilinia najčešće šteti marelici, višnji i breskvi. U pojedinim godinama, od ove bolesti, može potpuno izostati urod, posebno kada je u vrijeme cvatnje vrijeme jako kišovito razdoblje.
Ovih dana na području Hercegovine započela je cvatnja marelice, breskve, nektarine badema dok se uskoro očekuje cvatnja šljive, višnje i trešnje. Sve ove voćne vrste treba zaštititi kako bi se smanjile štete od ovog uzročnika bolesti.
Kako prepoznati simptome bolesti?
Jedan od ozbiljnih uzročnika biljnih bolesti koji u vrijeme cvatnje pričinjava velike štete na koštičavim voćkama je Monilia laxa.
Ovo je jedna od najznačajnijih, najučestalijih i najopasnijih gljivičnih bolesti posebno izražena i opasna kod koštičavog voća. Dolazi period njene aktivacije ili infekcije, a pogotovo povoljni vremenski uvjeti za to su visoka vlažnost i hladnije vrijeme u fazi cvjetanja.
Sušenje cvjetnih grančica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje.
Grančica procvjeta, ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti, sušiti se i propadati. Cvjetna grančica se osuši. Broj tako osušenih grančica s cvjetovima može na stablu biti velik, pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji. Roda naravno nema.
Neiskusni voćari, a posebno hobisti, često griješe i uzrokom nastalog stanja smatraju mraz i niske temperature, a zapravo je riječ o bolesti čiji je uzročnik opasna gljivica. Ako se radi o mrazu, onda se suše svi cvjetovi jedne voćke, a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama.
Kritičan je period cvatnje.
Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje kada je kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage.
Ako je u periodu cvatnje, suho i toplo vrijeme ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja grančica. No, u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina, javlja se smolotok i voćka polagano slabi i suši se. To se najčešće događa kod breskve, marelice i višnje, a manje kod trešnje i šljive.
Kako bi se izbjegle štete uzrokovane ovom bolesti, koštičave voćke je potrebno zaštititi u vrijeme cvatnje pripravkom Signum.
Prvo prskanje treba obaviti na početku cvatnje, a drugo na završetku cvatnje kada krenu otpadati latice cvjetova. Prskanje je najbolje obaviti kasno popodne ili rano ujutro.
Za voćare, hobiste koji imaju nekoliko stabla koštičavih voćaka predlažemo nabavku pripravka Signum u pakiranju od 8 gr koji je dostatan za desetak litara vode kojom se može poprskati desetak voćnih stabala.
jabuka.tv
