0
0
Korištenje probiotika u kućanstvu može pomoći djeci da budu izložena mikrobima koji će omogućiti njihovom imunološkom sustavu da izgradi obranu, nadajmo se da će ih spriječiti da razviju alergije i astmu, navodi se u novoj knjizi pod naslovom Inside OUT: Human Health and the Air-Conditioning Era i napisano napisala Elizabeth McCormick.
McCormick je docentica za arhitekturu i građevinsku tehnologiju na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Charlotte’s School of Architecture i specijalizirao se za zdrave i klimatski osjetljive strategije projektiranja zgrada, piše Newsweek.
“Reklame za sapune za ruke i deterdžente, na primjer, naglašavale su strah od bakterija, dok su reklame za lijekove na recept također naglašavale vizualne prikaze bakterija”, rekla je McCormick u izjavi. “U konačnici, spoznaja da se bolesti mogu širiti ljudskim prijenosom, a ne okolišnim uvjetima, izazvala je kulturu pretjerane čistoće i urbanu germafobiju.”
Teorija nazvana higijenska hipoteza sugerira da nedostatak izloženosti zaraznim agensima i određenim mikrobima tijekom djetinjstva može dovesti do povećanog rizika od autoimunih bolesti i alergija kasnije u životu. Ideja koja stoji iza hipoteze o higijeni je da rana izloženost bakterijama, virusima i drugim mikrobima pomaže trenirati imunološki sustav i regulirati njegove reakcije.
Bez te izloženosti, imunološki sustav može postati preosjetljiv i sklon reagiranju na bezopasne tvari, poput peludi ili određene hrane, što dovodi do alergija. Osim toga, hipoteza sugerira da određene infekcije tijekom djetinjstva mogu pomoći u suzbijanju razvoja autoimunih bolesti održavanjem imunološkog sustava u odgovarajućoj ravnoteži.
“Osnovni koncept je da su životni stilovi mnogih ljudi postali pretjerano čisti”, rekao je za Newsweek Byram Bridle, izvanredni profesor virusne imunologije na kanadskom Sveučilištu Guelph. “U svojoj srži, ideja je da izloženost sigurnim molekulama i mikroorganizmima u našem okolišu potiče razvoj imunološke tolerancije, osobito tijekom ranog djetinjstva.”
Bridle je nastavio: “Ljudski imunološki sustav uči razlikovati stvari koje su opasne od stvari koje su sigurne, te biva programiran da reagira na prve i ignorira potonje. Većina ove tolerancije imunološkog sustava događa se između rođenja i otprilike 6. godine, iako imunološki sustav nije potpuno zreo sve do duboke tinejdžerske dobi.
“Smanjena izloženost prirodnim česticama iz okoliša i mikroorganizmima tijekom ovog kritičnog razdoblja sazrijevanja imunološkog sustava može rezultirati disregulacijom, nesposobnošću imunološkog sustava da se pravilno kontrolira. Smatra se da to rezultira većom učestalošću preosjetljivosti poput alergija i astme , kao i autoimune bolesti kod djece koja su odgajana u pretjerano čistim okruženjima”, rekao je Bridle.
Rekao je da znanstveni dokazi za to dolaze iz studija koje su zabilježile povećane stope alergija, astme i autoimunih bolesti kod djece koja su odrasla u razvijenim zemljama, u usporedbi s onom koja su odrasla u zemljama u razvoju.
Pretjerano čišćenje doma znači da djeca nisu dovoljno izložena mikrobima i stoga mogu biti izloženija većem riziku od razvoja alergija.
McCormick je rekla: “U pravom antibiotskom stilu, diskurs koji okružuje moderni pristup ‘zdravim’ zgradama vrti se oko potpunog uklanjanja mikrobnih zajednica, čime se uklanjaju organizmi koji su i nepatogeni i neophodni za zdravu i snažnu imunološku funkciju. Određene razine izloženosti mikrobima ključni su za ljudsko zdravlje.”
Nastavila je: “Ova mikrobna mreža je neizbježna i bitna komponenta i ljudskog i neljudskog života; međutim, zgrade često zanemaruju ovaj pojam, umjesto da se odluče za sterilne, antiseptičke unutarnje prostore.”
“Zasijavanje” kuće probiotičkim bakterijama
McCormick predlaže da bi jedna od metoda rješavanja ovog problema mogla biti “zasijavanje” kuće probiotičkim bakterijama na neki način, kako bi se djeca izložila odgovarajućoj razini mikroba. To može uključivati nabavku psa ili uzgoj sobnih biljaka.
Vasso Apostolopoulos, profesorica imunologije na australskom Sveučilištu Victoria, rekla je za Newsweek: “Iako je održavanje odgovarajuće higijenske prakse ključno za sprječavanje širenja zaraznih bolesti, također postoji potreba za izlaganjem mikrobima za razvoj zdravog imunološkog sustava, posebno u rano djetinjstvo. Mora postojati ravnoteža između čistoće i izloženosti mikrobima, kao što je promicanje igre na otvorenom, poticanje kontakta s kućnim ljubimcima i izbjegavanje nepotrebne upotrebe antibiotika, [što] može pomoći u ublažavanju rastuće prevalencije dječjih bolesti poput astme i alergija.”
Nastavila je: “Ideja namjernog uvođenja ‘zdravih klica’ ili ‘probiotika’ u zatvorene prostore kako bi se poboljšalo ljudsko zdravlje je intrigantan koncept. Postoje istraživanja koja sugeriraju da raznolikost i sastav mikrobnih zajednica u našem okruženju može imati značajan utjecaj na naše zdravlje i blagostanje.
Večernji.ba
