0
0
Pred nama je Uskrs, najveći kršćanski blagdan – dan kada se slavi Isusovo uskrsnuće. Tijekom Velikog tjedna mnogi katolici nazočili su obredima u crkvama te se pridržavali običaja i tradicije. Uz slavlje i radost koje prati spasenje, Uskrs dolazi i uz blagdansku trpezu, zajedništvo s obitelji, a ove godine i uz lijepo vrijeme. Mnogi, posebice posljednjih godina, uz Uskrs vežu i neizostavne dekoracije na stolovima, vratima…, ukrašavaju grančice šarenim jajima. Katolici cijelog svijeta, pa i BiH, u nedjelju će proslaviti Uskrs.
Za razliku od Božića, koji je u potpunosti komercijaliziran pa si tako gotovo svi kupuju darove i paze na ukrašavanje od bora do svojih domova, Uskrs je ipak blagdan obitelji, zajedništva, molitve… Za ovaj blagdan pripreme su počele prije sedam tjedana, s vremenom korizme – tijekom koje su se kršćani postom i molitvom pripremali za Uskrs. Ni gužve u naseljima nisu kao one pred božićne blagdane, ali se ipak na ulicama i trgovinama uočava više žitelja nego tijekom prethodnih dana. Stiže rodbina, uglavnom sa Zapada, a trgovci, zubari, frizeri i drugi obrtnici zadovoljno trljaju ruke, očekujući bolju zaradu. Dok je poprilično jasno kako izgleda ukrašavanje u božićno vrijeme, za Uskrs ne postoje tako stroga pravila. Više su u pitanju običaji, od kraja do kraja. Jedina stvar koja sasvim sigurno obilježava ovaj blagdan su – jaja. Ima i još hrane koju vežemo uz njega (šunka, rotkva, pinca…), no i dalje u puno slabijoj verziji.
Što sve obitelji pripremaju
Unatoč smanjenoj kupovnoj moći građana, možemo biti sigurni da će se svatko potruditi da na blagdanskom stolu ima kuhanu šunku, jaja, mladi luk, hren i uskrsne kolače. Inače, procijenjena potrošnja u preduskrsno vrijeme iznosi nekoliko tona šunke i desetke milijuna komada jaja. Tako će se i tijekom ovih uskrsnih blagdana bojiti jaja, peći kolači, kuhat će se i peći šunka, a “nastradat” će i veliki broj praščića i janjaca, a i točit će se vino i pivo te ostali napitci. – Mislio sam, kao i dosadašnjih godina, za Uskrs ispeći janje, ali kada sam izračunao da će me to ove godine stajati 450 maraka, odustao sam. I ostalo meso je skupo, ali pečenka je baš skupa – tvrdi Mate, koji će za ovaj blagdan, kako kaže, ipak ispeći nekoliko kilograma teletine. Unatoč skupoći, blagdanski stolovi i ove godine neće biti prazni. Zapravo, bit će puni, kako to običaji i nalažu, raznim delicijama. Ukusna slana i slatka jela krasit će gotovo svaki stol. Kao i dosadašnjih godina, tisuće SMS poruka s najljepšim željama stizat će prijateljima i poznanicima. Vremena kada su stizale uskrsne razglednice odavno su iza nas. Uskrs je savršeno vrijeme da se više posvetite djeci i obitelji. Možda je ovo vrijeme i za uvođenje novih tradicija, što se priprema za Uskrs. Blagdani su postali brendovi koji vlastitom snagom i emocionalno-tradicionalnom inercijom prodaju cijelu paletu različitih proizvoda. Ipak, unatoč uvriježenom stavu da su bh. Hrvati dobri potrošači, čini se kako će na ovaj “recesijski” Uskrs gledati na svaki fening.
Rodni kraj i očuvanje običaja
Pitajući nekoliko žitelja u bh. mjestima, zaključuje se kako će se za ove uskrsne blagdane izdvojiti između 100 i 300 KM, u što će se uklopiti polovina katolika. Prema procjenama, za skromnu blagdansku trpezu trebat će izdvojiti minimalno 200 KM. Računajući kako su cijene hrane u odnosu na prošlu godinu više za oko 30 posto, jasno je da će blagdanska košarica biti nešto skromnija. Svaka peta obitelj za blagdanski stol potrošit će iznos manji od 100 KM, dok će tek manji dio njih potrošiti više od 500 KM.
Za raskošnu blagdansku košaricu, koja podrazumijeva obilniji i bogatiji ručak za Uskrs te darove, trebat će računati na iznos od 800 KM i više. Takvu “raskoš” može si priuštiti tek svaka 20. obitelj u BiH. Sve je manje poduzeća koja će djelatnicima darovati uskrsnice. Stigle su mnoge obitelji iz iseljeništva u svoj rodni kraj. Čuva se hrvatski nacionalni identitet, običaji…, crkve i domovi katoličkih obitelji, kao i za sve blagdane tako i za ovaj, bit će puni.
Večernji.ba
