0
0
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za danas trebao razmatrati principe Prijedloga zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač zastupnik Denis Zvizdić (NIP).
Prije sjednice Doma predviđeno je održavanje sjednice Ustavnopravnog povjerenstva koja bi, drugi put, trebala razmatrati usuglašenost sa Ustavom i pravnim sustavom BiH, te principe predloženog zakona.
Zastupnički dom na sjednici krajem veljače nije prihvatio ranije dostavljeno negativno mišljenje Ustavnopravnog povjerenstva i vratio joj je predloženi zakon na ponovno razmatranje i dostavljanje novog izvješća.
Predloženim zakonom se uređuje organizacija, nadležnost, javnost rada, financiranje i sva druga pitanja u vezi sa osnivanjem i funkcioniranjem vrhovnog suda BiH kao najvišeg kasacijskog suda u BiH, koji osigurava dosljedno tumačenje prava na teritorij cijele BiH.
Predlagač zakona Denis Zvizdić je ranije kazao kako je više razloga zašto smatra da je ovaj zakon potreban.
Po njegovim riječima, BiH je jedina zemlja u regiji koja nema vrhovni sud i jedina država u Europi koja nema Vrhovni sud ili instituciju koja je pandan vrhovnom sudu, a u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse.
Zvizdić je naveo da je potreba uspostave vrhovnog suda jasno definirana i u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Zastupnički dom bi trebao razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopunama Zakona o obrani BiH, koji je predložio Dom naroda državnog parlamenta.
Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakona, razlog za njegovo donošenje je popunjavanje pravne praznine u važećem propisu.
Pojašnjeno je da je članom 10 Zakona o obrani BiH propisano da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za potvrđivanje postavljenja načelnika i zamjenika načelnika Zajedničkog stožera Oružanih snaga; zapovjednika i zamjenika zapovjednika Operativne komande Oružanih snaga; zapovjednika i zamjenika zapovjednika Komande za podršku Oružanih snaga i svih časnika s činom generala u Oružanim snagama.
Jednako tako je propisano da Parlamentarna skupština potvrđuje imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo BiH dostavi svoju odluku o imenovanju.
Navedeno je da važećim zakonom nije propisano što kada Parlamentarna skupština BiH u roku ne potvrdi odluku Predsjedništva BiH, “te je bilo situacija kada su osobe obavljale funkciju bez važeće odluke o postavljenju”.
Predloženim dopunama zakona bi se to riješilo na način da bi ministar bio obavezan dostaviti novi prijedlog odluke Predsjedništvu BiH, te bi se procedura ponovila.
Zastupnički dom bi trebao razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopuni Zakona o strancima, koji je predložio zastupnik Nihad Omerović (NIP).
Između ostalog, na dnevnom redu bi trebalo da se nađe i Prijedlog odluke o imenovanju Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH, kao i više različitih izvješća, te nekoliko zastupničkih inicijativa.
Večernji.ba
