0
0
Tino Tomas, pročelnik Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u razgovoru za Fenu istaknuo je da bi arheološka baština Hercegovine mogla biti i generator ekonomskog razvoja.
Tomas se u razgovoru za Fenu osvrnuo i na pitanje brojnih “kulturocida” arheoloških nalazišta diljem naše države (nedavni slučaj u Stocu, opetovana devastiranja na brdu Lib kod Tomislavgrada i slično) te dao svoje mišljenje što bi država trebala učiniti po tom pitanju.
U BiH postoji pravni okvir, kako na državnoj razini, tako i na pojedinim županijskim razinama, koji između ostalog sankcionira i takve aktivnosti. S obzirom na to da je isti uglavnom naslijeđen iz bivše države, u kontekstu današnjeg vremena i problematike pljačkanja i ilegalnog iskopavanja arheoloških nalazišta on je jednim dijelom anakron.
Tako da bi isti svakako trebalo obogatiti određenim ciljanim amandmanima kako bi se ubuduće takve i slične negativne i krimogene aktivnosti svele na minimum. Jedan od problema s čime se mi na terenu suočavamo je vezan za nepostojanje jedinstvenog pravilnika na razini države o metodologiji arheoloških iskopavanja i minimalnoj tehničkoj dokumentaciji koja se po završetku istraživačke kampanje predaje u sklopu završnog izvještaja, kakva je između ostalog praksa u ostalim državama.
Na taj način bi se proces arheoloških istraživanja osustavio i u kvalitativnom smislu podignuo na veću razinu – predlaže on.
Jedan od pozitivnih primjera valoriziranja arheološke baštine je otvaranje Posjetiteljskog centra u blizini rimskog vojnog logora na Gračinama kod Ljubuškog, nalazišta koje svjedoči o ranoj rimskoj vojnoj prisutnosti na prostoru istočnojadranske kulturne regije, a i šire.
Ono što je bitno istaknuti za spomenuto nalazište je da je proces njegove valorizacije krenuo u jednom zdravom i jedinom ispravnom smjeru. Tako je u sklopu nalazišta izgrađen i suvremeni posjetiteljski centar koji će dodatno diseminirati zanimljivu priču o nalazištu prema lokalnom stanovništvu, posjetiteljima, ali i akademskoj zajednici.
Na primjeru Gračina, ali i nekih drugih istraženih ili istraživanih arheoloških nalazišta u Hercegovini, kao što su Gorica kod Gruda, jednim dijelom Ravlića pećina i Stari grad Ljubuški, a uskoro i starokršćanska crkva u Cimu, vidimo jedan dovršen ciklus.
Od istraživanja nalazišta, publikacije i znanstvene interpretacije do konačne prezentacije odnosno valorizacije o čemu smo ranije pričali. Tako da unatoč svim preprekama pred kojima se struka nalazi, postoje i određeni pozitivni pomaci koji nam mogu poslužiti i kao orijentir za budućnost, zaključio je Tomas.
jabuka.tv
