0
0
Čak 286.002 predmeta bila su neriješena u sudovima širom BiH posljednjeg dana 2023. godine, kao i 19.729 u tužiteljstvima, tako da je ukupna brojka 305.731.
Objavio je to Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTS) BiH u svom izvještaju za prošlu godinu, u kojem je vidljivo da su najviše zatrpani općinski i osnovni sudovi.
Naime, 31. prosinca 2023. godine na rješavanje je u općinskim sudovima čekalo 175.475, u osnovnim više od 70.000, u županijskim njih 26.072, a u okružnim 4.181 predmet.
Sud BiH je na kraju prošle godine imao 2.447 neriješenih predmeta, Vrhovni sud Federacije BiH 1.296, a Vrhovni sud Republike Srpske 2.103.
Ono što je ohrabrujuće je činjenica da je nakon famoznog razdoblja korone broj ovakvih predmeta počeo se smanjujivati u sudovima.
Ukupan broj neriješenih predmeta u 2023. godini je smanjen za 5.625 predmeta ili dva posto. Nakon razdoblja rasta broja neriješenih predmeta tijekom 2020. i 2021. godine, zbog ograničenog rada sudova tijekom pandemije kovid-19 evidentiran je pad broja neriješenih predmeta u sudovima, odnosno nastavlja se trend pada broja neriješenih predmeta u sudovima iz ranijeg razdoblja 2011-2019. godine, precizirali su iz VSTS BiH.
Ipak, treba naglasiti i da je, u odnosu na 2022. godinu, ukupan priliv predmeta u 2023. smanjen za 6.392 predmeta.
Inače, smanjenje broja neriješenih predmeta je zabilježeno na svim razinama sudskog sustava osim u Apelacijskom sudu Brčko distrikta i u osnovnim sudovima.
Povećanje broja neriješenih predmeta zabilježeno je u osnovnim sudovima za 832 predmeta, a Apelacijskom sudu Brčko distrikta za 29 predmeta, istaknuli su iz VSTS BiH.
Kada je riječ o tužiteljstvima, ona su se u 2023. godini dodatno zatrpala. Ono što posebno zabrinjava je da je povećanje broja neriješenih predmeta zabilježeno na svim razinama, osim u Tužiteljstvu Brčko distrikta.
Ukupan broj neriješenih prijava i istraga protiv poznatih osoba je tijekom 2023. godine povećan za 2.433 predmeta ili 14 posto, pri čemu je broj osumnjičenih osoba u neriješenim predmetima povećan za 2.458 osobe, naveli su iz VSTS BiH.
Damjan Ožegović, viši istraživač i suradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da se VSTS zaista trudi da donese smjernice na osnovu kojih bi pravosudne institucije postupale kako bi smanjile broj neriješenih predmeta. Predložio je i rješenja…
Jedno od rješenja je tehničke prirode. Pod tim se podrazumijeva u prvom redu veći broj osoba koja bi pomagala sucima i tužiteljima, kao i da se dodatno poboljšaju sustavi i oprema koji se koriste. Drugo rješenje je veći broj sudaca i tužitelja, kao i da postojeći broj radi više i brže, naveo je Ožegović u izjavi za “Nezavisne novine”.
Jedan od problema je i to, ocjenjuje, što suci i tužitelji, pogotovo pred kraj kalendarske godine, rješavaju samo lakše, odnosno manje predmete, kako bi popravili statistiku za godinu na izmaku.
Dakle, među neriješenim predmetima su najčešće oni kompliciraniji, koji su teži za rješavanje. Potrebna je i tu volja postupajućih sudaca i tužitelja, napominje Ožegović.
Odvjetnik Miloš Stevanović iz Bijeljine ističe da broj predmeta u sudovima, koji nisu riješeni, pokazuje da sudovi, suprotno nekim tezama koje su mogle da se čuju, ipak jesu pretrpani.
Jedna od stvari koje bi mogle poboljšati rad sudstva bila bi povećanje plaća, pogotovo u korist ljudi koji rade tehničke poslove i koji su desna ruka sucima. Mislim da bi to u velikoj mjeri relaksiralo rad sudova i poboljšalo kvalitetu.
Posebno treba imati u vidu činjenicu da veliki broj ljudi u pravosuđu prelazi u privatni sektor. Država treba razmisliti o povećanju plaća za ljude zaposlene u pravosuđu, jer bi to bila adekvatna stimulacija za njihov rad, kaže Stevanović za “Nezavisne novine”.
jabuka.tv
