0
0
Prema analizi organizacije “Save the Children”, čak 74 posto djece u 7. godini života koristi internet, 71 posto onih u dobi od devet ili deset godina ima profil na društvenim mrežama (iako im te mreže to zabranjuju), dok čak 96 posto djece ostavlja osobne podatke na profilima koji su dostupni na internetu. Uče kako se zaštititi od virusa Veliki broj roditelja nije svjestan svih opasnosti koje vrebaju na internetu, što je potvrdilo i nedavno istraživanje u sklopu UNICEF-ova projekta “Pravda za svako dijete”.
Naime, djeca koja su sudjelovala u fokus-skupinama tijekom ovog istraživanja navela su da su njihovi roditelji vrlo rijetko dovoljno poznavali problematiku da bi im bili izvor informacija o sigurnosti na internetu. Inače, podaci dobiveni ovom anketom pokazuju kako većina djece (74%) navodi da su nekada dobila informacije o sigurnom korištenju interneta. To su češće bila starija nego mlađa djeca (80% naprema 66%), djevojčice nego dječaci (76% naprema 71%) i djeca iz grada nego djeca sa sela (77% naprema 71%).
– Izvor ovih informacija najčešće je bilo nastavno osoblje (61%), a zatim roditelji (44%). Za sigurno korištenje interneta od nastavnog osoblja u školi češće su čula djeca iz RS-u nego ona iz FBiH (68% naprema 57%), starija djeca češće nego mlađa (66% naprema 52%) i djevojčice češće od dječaka (64% naprema 56%).
Starija djeca češće nego mlađa kao izvor informacija o sigurnom korištenju interneta navode i same internetske stranice (66% naprema 52%), dok mlađa djeca češće od njih navode roditelje (52% naprema 38%) i druge članove obitelji (11% naprema 6%). Gotovo sva djeca koja su dobila informacije o sigurnom korištenju interneta ističu da se pridržavaju navedenih preporuka (97%). Starija djeca koja su sudjelovala na fokus-skupinama ističu da su njihovi roditelji vrlo rijetko dovoljno poznavali problematiku da bi im bili izvor informacija o sigurnosti na internetu.
Navode kako se na satovima informatike uči kako se zaštititi od virusa, ali da se o temi zaštite djece na internetu ne govori te da su školska iskustva koja se odnose na sigurno ponašanje na internetu vezana uz satove razrednog odjela te radionice i predavanja koja je držala policija – navodi se u rezultatima istraživanja. Nasuprot tomu, mlađa djeca ističu da su na različitim satovima razgovarala o toj temi. Dio djece iz alternativnog smještaja navodi da su u domu bile radionice o sigurnom ponašanju na internetu.
Isto navode i djeca s poteškoćama u razvoju iz Prijedora koja ističu da su u Nevenu 1 na radionici naučili kako reagirati, djeca s poteškoćama u razvoju iz Ljubuškog uglavnom imaju ograničeno korištenje interneta koje je svedeno na igranje igrica, a ostala navode kako su upoznata s osnovnim pravilima sigurnosti na internetu. Dvije trećine anketirane djece (68%) navode da znaju kako mogu prijaviti neprimjeren sadržaj na YouTubeu i društvenim mrežama. To su češće djeca iz FBiH nego iz Distrikta Brčko (71% naprema 48%), rezultati iz RS-a nisu statistički značajni (64%), kao i starija djeca češće od mlađe te djeca iz grada češće nego djeca sa sela (73% naprema 64%). Većina sudionika u fokus-skupinama potvrđuje da zna kako može prijaviti neprimjeren sadržaj društvenoj mreži ili YouTubeu ako ga primijeti. Kršenje prava i sigurnost Zanimljivo je i da kršenje prava na internetu pojedina djeca prvo protumače kao nemogućnost pristupa internetu te ističu da u BiH kršenja ovog dječjeg prava nema. – Kada se djeci objasni razlika između prava na pristup internetu i kršenja dječjih prava dok su online, ona “na prvu” ističu da kršenje treba prijaviti policiji te, ako su mlađa, roditeljima.
Međutim, na osnovi iskustava koja su neka djeca imala (s verbalnim vrijeđanjem na društvenim mrežama, neovlaštenim dijeljenjem intimnih fotografija…) zaključuju da reakcije nisu uvijek adekvatne te da nisu sigurni što treba poduzeti. Starija djeca nisu bila sigurna ni u to predstavlja li pristup roditelja socijalnim mrežama njihove djece i provjeravanje njihova sadržaja narušavanje prava na privatnost.
Dok dio djece to smatra nedopustivim, drugi opravdavaju takav pristup jer smatraju da on osigurava sigurnost djeteta na internetu. Ni jedno od te djece nije bilo sigurno bi li ikome trebalo prijaviti ovu vrstu roditeljskog ponašanja – zaključeno je u istraživanju. Analiza organizacije “Save the Children” pokazala je i da je gotovo polovina djece dobivala poruke od nepoznatih osoba (49%), 43% ih je prihvatilo prijateljstva s njima, od čega ih je 11% pristalo na sastanke uživo.
Zabrinjavajući je podatak i da 48% roditelja ne kontrolira ponašanje djece na internetu, dok 72 posto djece smatra da njihovi roditelji znaju samo ono što im kažu da rade.
