0
0
Četvoročlana obitelj u BiH “pojede” skoro cijelu prosječnu plaću, koja se, ovisno od toga radi li se o Republici Srpskoj ili Federaciji BiH, kreće između 1.300 i 1.400 KM.
Hranim se dvaput dnevno, ne štedim kada je u pitanju ishrana i za ta dva obroka potrošim oko petnaestak maraka. Dakle, mjesečno između 450 i 500 KM, što je malo više od trećine moje plaće, riječi su Nikole J., s kojim smo komentirali činjenicu da Nikolina prednost u odnosu na prosječnu četvoročlanu obitelj u BiH jest to što živi sam, pa su mu time troškovi prehrane manji, pišu Nezavisne novine.
Međutim, udar na osobna primanja mu stiže od plaćanja stambenih i drugih troškova.
Za stanarinu i osobnu higijenu potrošim gotovo identičan iznos koji dajem za hranu, pa mi od plaće ostane trećina novca. Imam prijatelje koji žive u Austriji i znam da su njima troškovi stanovanja veći nego ovdje, ali znam da oni manje novca daju za hranu.
Naravno, imaju veće plaće nego mi, jer je standard bolji, ali kada sve zbrojim, ni njima nije lako, jer nema izlazaka, sve se vrti oko djece ili posla, ističe sugovornik Nezavisnih novina.
U sličnoj situaciji je i Aleksandra D. koja živi u Banja Luci.
S obzirom na to da živim sama i ne uzdržavam ostale članove obitelji, nisam računala koji postotak plaće odvojim za hranu, no kada pogledamo koliko koštaju namirnice, vjerujem da okvirno trošim približno oko 450 maraka, što je 50 posto najniže plaće u Republici Srpskoj, navodi Aleksandra.
Ono što primjećuju građani i čemu svjedoče za “Nezavisne novine” jest da se cijene hrane na artiklima svakodnevno mijenjaju.
Veliki dio svoje plaće izdvajam na hranu, čak više i od ovog broja koji je naveden prema istraživanju. Imam dojam da je hrana svaki dan sve skuplja, odnosno da je svaka velika nabavka u koju odem bar malo skuplja od prethodne, a skoro pa uvijek kupujem iste namirnice koje su mi potrebne, poručuje Ivana J.
Činjenica je da osobna primanja u BiH rastu iz mjeseca u mjesec, ali isto tako su u porastu i cijene hrane, što građane postavlja u iznimno nezavidnu situaciju i borbu kako da “pregrme” od prvog do prvog.
Dakle, kada u jednoj prosječnoj četvoročlanoj obitelji dvoje radi, kada imaju prosječna primanja, oni ne mogu iznijeti minimalnu potrošačku košaricu. Nemoguće je bez kredita, a najčešće se odriču nečega, poručuje Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača “Futura” iz Mostara.
Koliko je u vezi s ovim pitanjem BiH daleko od europskog prosjeka, ali i standarda u potrošnji, najbolje svjedoči podatak da građani Europske unije (EU) mjesečno na prehranu troše manje od 15 posto svoje plaće. Ali, treba napomenuti da je dobar dio njih smanjio kupovinu hrane i pića usljed velike inflacije u prethodne tri godine.
Međutim, analitičari kažu da, što je neka država gospodarski razvijenija i gdje su osobna primanja veća, onda je iznos koji se izdvaja za hranu manji.
Da bi čovjek prehranio obitelj, dakle, ako doslovno pričamo samo o hrani, nije dovoljna prosječna plaća u BiH. S druge strane, u Njemačkoj se obitelj može prehraniti s 30 posto od jedne prosječne plaće, pojašnjava Bago.
Dalje navodi da BiH prijeti još veći problem, a to je da cijene hrane polako dostižu cijene koje su aktualne na Zapadu, a da postoje primjeri gdje su čak i više.
Za razliku u standardu plaća, za nas su cijene hrane ogromne, ističe Bago.
Rješenje za BiH i njene građane je, kako navodi, jačanje i veće investiranje u domaću proizvodnju, prije svega poljoprivredu, kako ona ne bi i dalje bila zavisna od uvoza.
Mi otprilike konzumiramo oko 80 posto hrane koju uvozimo, vrlo malo imamo svoju proizvodnju, nismo održivi niti smo uređeni. Da se više ulaže u domaću proizvodnju, garantiram da bi cijene hrane bile niže.
Samo ću kao primjer uzeti subvencije na proizvodnju pšenice, ako se država sa svima dogovori i garantira im otkupnu cijenu, onda samim tim možemo pričati o finalnoj cijeni za domaće tržište, bez obzira na to koje su promjene na burzi. Nas to nije briga, jer u slučaju bilo kakvih “potresa” mi imamo pšenicu u kojoj smo sami sudjelovali, pojašnjava Bago za Nezavisne novine.
Hrana je pitanje samoodrživosti jedne zemlje. Ako ne kontroliramo hranu, o čemu mi pričamo? Svaka država koja drži do sebe mora sebe nahraniti, educirati svoju djecu i liječiti svoje ljude. A mi imamo problem sa svim ovim, zaključuje Bago.
Ono što moramo napomenuti jest i da dio građana BiH nema uvjete ni da pokrije mjesečne troškove prehrane.
Prema procjeni sindikata u BiH, koji jedini računaju potrošačke košarice, na mjesečnoj razini četvoročlana obitelj na prehranu u prosjeku troši oko 1.200 KM, što je oko 40 posto od ukupne potrošačke košarice.
jabuka.tv
