0
0
Europska komisija najavila je kako će ovog tjedna stupiti na snagu nova pravila Europske unije o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T).
Ona je dio šireg sustava transeuropskih mreža (TEN), uključujući telekomunikacijske mreže (eTEN) i predloženu energetsku mrežu (TEN-E ili Ten-Energy). Europska komisija usvojila je prve akcijske planove o transeuropskim mrežama još 1990., piše Večernji list BiH.
Mreža TEN-T predviđa koordiniranu izgradnju, proširenje i poboljšanje primarnih cesta, željeznica, unutarnjih plovnih putova, zračnih luka, morskih luka, luka na unutarnjim vodama i sustava upravljanja prometom u cilju razvoja integriranih i intermodalnih smjerova velikih brzina na velikim udaljenostima.
Prije nekoliko dana Europska komisija je na svojoj mrežnoj stranici najavila kako će ovog tjedna na snagu stupiti nova pravila EU-a o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), a koja sa sobom donose i mnoštvo noviteta.
Europska komisija je u tom kontekstu istaknula kako će stupanje na snagu ovih pravila sa sobom povući i niz drugih unaprjeđenja usluga te kako će to zahvatiti gotovo svaki segment prometa.
Razvoj mreže TEN-T
TEN-T mreža će se razvijati i nadograđivati korak po korak, a nova uredba postavlja jasne rokove za dovršetak u tri faze: do 2030. za jezgrenu mrežu, 2040. za proširenu jezgrenu mrežu i 2050. za sveobuhvatnu mrežu.
Primjerice, do 2040. godine TEN-T infrastrukturom propisano je kako putničke željezničke linije moraju podržavati vlakove koji putuju brzinom od minimalno 160 km/h.
Dijelom se TEN-T program odnosi i na alternativna goriva jer, kako se navodi, TEN-T je osnova za postavljanje punionica alternativnih goriva kao što je vodik.
BiH u prometnom koridoru
Ako se pogleda karta europskih prometnih koridora, kao i indikativni zemljovidi transeuropske mreže proširene na određene treće zemlje, a koji su objavljeni na mrežnoj stranici Europske komisije, vidljivo je kako BiH u više prometnih segmenata predstavlja važan dio koridora zapadni Balkan – istočni Mediteran. To je posebno zanimljivo za BiH s obzirom na razdoblje realizacije u kojem bismo, ako sve bude išlo po agendi, i sami trebali postati punopravnom članicom EU-a.
Ovaj koridor se kroz BiH proteže željezničkom i cestovnom infrastrukturom primarno kroz koridor Vc te tzv. unutarnjim plovnim putovima (tokom rijeke Save duž sjevernog graničnog područja BiH s tri osnovne riječne luke – Brčko, Šamac i Brod). Posebno je ovdje značajna željeznička infrastruktura koja prolazi kroz BiH, a dio je paneuropskog prometnog koridora Vc od Budimpešte, preko Osijeka i Sarajeva do Ploča. Dionica kroz Bosnu i Hercegovinu nosi oznaku 11, a kroz Hrvatsku M-304. Riječ je o željezničkom koridoru koji je cijelom svojom dužinom elektrificiran.
U trećem dijelu dokumenta pod nazivom “Indikativno proširenje na susjedne zemlje. Osnovna i sveobuhvatna mreža: ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke. Područje zapadnog Balkana” nalaze se karte autocesta i brzih cesta u BiH, među kojima koridor Vc (planirani i završeni dijelovi), autocesta Banja Luka – Doboj, autocesta Banja Luka – Prijedor, autocesta Prijedor – Novi Grad, brza prometnica Mostar – Široki Brijeg – granica RH i druge značajne dionice. Na ovoj karti poseban fokus dan je na Zračnu luku Sarajevo uz prethodno spomenute tri riječne luke i Luku Ploče koja je povezana na ove cestovne pravce.
– Inače, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija napravile su odlučujući korak prema povezivanju svojih prometnih mreža s TEN-T mrežom potpisivanjem sporazuma na visokoj razini s Europskom komisijom u svibnju 2023. Na taj način su se značajno približile potpunoj integraciji s prometnom mrežom EU-a, a što je ključno ne samo za povezanost već i za ekonomsku i političku integraciju.
Ako bi proces povezivanja bio realiziran na adekvatan način, to bi zasigurno doprinijelo i modernizaciji prometne mreže u BiH koja bi na taj način slijedila najsuvremenije europske standarde, a koja bi se preporodila sredstvima EU-a za ovu namjenu.
