0
0
Romski narod u svijetu govori jezičnim dijasistemom kojega čini 60-ak dijalekata, nerijetko potpuno različitih. Ipak, većina Roma govori jezikom romani chib (romani ćib).
Zbog činjenice da je romski jezik nestandardiziran i da njegova dijalektalna razmrvljenost onemogućava višu razinu socio-lingvističke integracije i povezanosti romskih zajednica, može se govoriti i o ugroženosti romskoga jezika.
Standardizacijom romskoga jezika izravno se utječe na kvalitetu obrazovanja Roma na njihovu materinjem jeziku, ali i na ostvarivanje prava romske nacionalne manjine na služenje vlastitim jezikom ne samo u obrazovanju, nego i u svim vidovima komunikacije i očuvanja nacionalnoga identiteta.
Mnogi pojedinci, ne nužno pripadnici romske nacionalne zajednice, već i mnogi drugi stručnjaci, romolozi i indolozi, kao i sveučilišni profesori koji se bave romskom tradicijom i kulturom te publicisti i književnici ulažu velike napore za očuvanje i standardizaciju romskoga jezika. Tome svoj doprinos daju i stručnjaci i entuzijasti iz Hrvatske.
U tome smislu 2008. godine je u Hrvatskoj, u izdanju Udruge za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ iz Zagreba, javnosti predstavljen prvi Romsko – hrvatsko i hrvatsko – romski rječnik autora Veljka Kajtazija. Stručnjaci i uglednici, okupljeni u Zagrebu, tom su prigodom pokrenuli međunarodnu inicijativu da se baš u čast toga događaja datum 5. studenoga proglasi Svjetskim danom romskoga jezika. Ta je simbolika za Republiku Hrvatsku osobito važna i zbog svih njenih nastojanja u provedbi Nacionalnoga programa za Rome.
Povelju o proglašenju Svjetskoga dana romskoga jezika tada je potpisalo više od stotinu uglednih osoba, znanstvenika, sveučilišnih profesora iz Hrvatske i inozemstva, zastupnica i zastupnika u Hrvatskome saboru, novinara, publicista i pisaca kao i predstavnika nekoliko desetaka romskih udruga iz Hrvatske i nekoliko drugih europskih zemalja, a inicijativu je pozdravila i prihvatila i Međunarodna unija Roma (IRU).
Godinu dana kasnije, 5. studenoga 2009. godine, u Zagrebu se na Međunarodnom simpoziju u organizaciji Udruge „Kali Sara“ okupilo tridesetak lingvista, publicista i pisaca iz niza europskih zemalja koji su na marginama svoga stručnog skupa dali potporu ovoj inicijativi, pozvavši sve zainteresirane da joj se pridruže i osiguraju trajnu brigu o očuvanju, razvoju i standardizaciji romskoga jezika.
Tradicija održavanja Međunarodnog simpozija povodom Svjetskog dana romskoga jezika nastavljena je 2010., a potom i 2011. godine. Teme o kojima su stručnjaci dosad raspravljali obuhvaćale su standardizaciju i kodifikaciju romskoga jezika, zatim upotrebu romskoga jezika u informacijskim tehnologijama te položaj romskoga jezika unutar obitelji. Još jednom se pokazalo koliko je romski jezik živ u današnjoj Europi, ali i na drugim kontinentima te koliko je potreban daljnji rad na njegovu očuvanju i razvijanju.
Na Svjetski dan romskoga jezika dodjeljuju se u Zagrebu i dvije nagrade za životno djelo – „Ferenc Sztojka“ i „Šaip Jusuf“, nazvane prema velikanima koji su započeli standardizaciju romskoga jezika. Te je nagrade dosad dobilo nekoliko zaslužnih pojedinaca iz Francuske, Rumunjske, Srbije i Makedonije.
Hrvatski sabor je na sjednici 24. svibnja 2012. godine prihvatio Zaključak o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 5. studenog – Svjetskim danom romskog jezika.
Iste godine, prilikom održavanja Simpozija Svjetskog dana romskog jezika – 05.11.2012. godine po prvi puta je održano predavanje na romskom jeziku na Filozofskom fakultetu. U suradnji s predstavnicima Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prvenstveno nastojanjem i naporima dekana, prof. Damira Borasa na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije, u sklopu Katedre za indologiju, počeo je s radom izborni kolegij Uvod u romski jezik I i II te Uvod u književnost i kulturu Roma. Prvo predavanje održali su profesori iz redova romske nacionalne manjine Ljatif Demir iz Makedonije i Hedina Tahirović Sijerčić iz Sarajeva.
Godinu dana kasnije, 5. prosinca 2013. godine održano je svečano otkrivanje dvojezične ploče na zagrebačkom Filozofskom fakultetu koju je otkrio saborski zastupnik Veljko Kajtazi i dekan fakulteta prof. dr. Damir Boras. Time je obilježena i godina dana od uvođenja romskog jezika i romske književnosti u visokoškolsku nastavu u Hrvatskoj.
7. studenog 2015. godine Opća skupština UNESCO-a prihvatila je inicijativu Republike Hrvatske te je službeno proglasila 5. studeni kao Svjetski dan romskog jezika. Prijedlog je usvojen, bez rasprave.
Svjetski dan romskog jezika danas se u RH slavi kao romski nacionalni praznik i zauzeo je ravnopravno mjesto s druga dva romska praznika – Svjetskim danom Roma i Međunarodnim danom sjećanja na romske žrtve Holokausta / Samudaripena.
protv
