Stabilizacija političke situacije u Federaciji BiH, kao i produktivnost nove Vlade koja je u posljednjih 15 mjeseci donijela niz značajnih rješenja usmjerenih na ojačavanje gospodarskog stanja, najavljuje i neke nove korake koji će u bliskoj budućnosti rezultirati značajnom transformacijom ekonomske slike ovoga entiteta, a samim time i podizanjem životnog standarda.
Nova zakonska rješenja
Sredinom ove godine Parlament Federacije usvojio je dva iznimno značajna zakona – o poduzetničkoj infrastrukturi, kao i razvoju malog gospodarstva. Potonji stvara temelj za brže i učinkovitije pokretanje novih poslovnih subjekta, ali i lakši razvoj postojećih, dok je u prvom slučaju riječ o rješenju koje će harmonizirati, odnosno ujednačiti pristup uspostave poduzetničkih zona na koje se gleda kao na stup razvoja malog i srednjeg poduzetništva koje na raspolaganju ima infrastrukturno uređen prostor po povoljnim cijenama.
U pogledu malog gospodarstva usvajanjem već spomenutog zakonskog rješenja definiran je čitav set mjera, počevši od kreditiranja subjekata malog gospodarstva po povoljnijim uvjetima i subvencioniranja kamata po preuzetim kreditima pa do uvođenja međunarodnih standarda zbog lakšeg pristupa EU i drugim tržištima.
A to je tek jedan segment djelovanja federalnih vlasti jer se do kraja ljeta u proceduri očekuje set fiskalnih zakona na koje se gleda kao na ključ poboljšanja investicijskog potencijala u Federaciji jer će u znatnoj mjeri rasteretiti rad te ojačati konkurentnost poslovne zajednice.
Zamjenik premijera FBiH i federalni ministar financija Toni Kraljević tom je prilikom informirao članove Vlade o sadržaju zakonskih promjena, a tri cilja koja su postavljena odnose se na poboljšanje standarda radnika, rasterećenje gospodarstvenika te zadržavanje fiskalne stabilnosti, a iz Vlade su nedavno objasnili kako se njihove mjere zasnivaju na nastavku reformskih aktivnosti u pet najznačajnijih segmenta. To su smanjenje opterećenja rada, kao i restrukturiranje poreznog opterećenja, zatim unaprjeđenje pružanja javnih usluga te suzbijanje neformalne ekonomije i kontinuirano unaprjeđenje koordinacije i fiskalne odgovornosti između svih razina vlasti u FBiH.
Također, bitnim je navedeno očuvanje financijske stabilnosti te jačanje održivog, učinkovitog i stabilnog ekonomskog rasta, kao i povećanje konkurentnosti gospodarstva. Usporedno s mjerama na planu poboljšanja poslovnog ambijenta vidljivo je kako u Federaciji dolazi do vidljivog ubrzanja aktivnosti na realizaciji velikih infrastrukturnih projekata, a u tom smislu poseban je fokus na poboljšanju prometne povezanosti, a u ovoj ili početkom iduće godine očekuju se aktivnosti na nekoliko novih gradilišta autoceste na koridoru Vc. Navedeni projekt u dugoročnom smislu otvara nove mogućnosti jačanja investicijskog potencijala. Federalni premijer Nermin Nikšić za Večernji list je najavio i nove mjere kojima će se ojačati gospodarska situacija, a među ostalim, potvrdio je kako su pokrenuli proces izrade Strategije razvoja namjenske industrije Federacije BiH 2024. – 2034., Strategije demografskog razvoja i oporavka Federacije BiH, Strategije za unaprjeđenje prava i položaja osoba s invaliditetom u FBiH za razdoblje do 2027. godine, kao i Sektorske strategije razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u FBiH za razdoblje 2024. – 2033. godina. Prioritet Vlade je, poručio je, osigurati snažnu i pravednu ekonomiju koja će omogućiti održivi rast, poboljšati životni standard građana i smanjiti nejednakost.
Jačanje produktivnosti
Pritom se osvrnuo i na mjere ojačavanja konkurentnosti, kazavši kako će Vlada posvetiti posebnu pozornost stvaranju povoljnog poslovnog okruženja, uz naglasak kako će se poticati investicije, podržavati poduzetništvo te raditi na stvaranju novih vrijednosti na poslovnom tržištu i na tržištu rada. Ubrzan ekonomski razvoj temeljen na povećanju produktivnosti i zaposlenosti upravo je jedan od četiriju prioriteta FBiH u mandatnom razdoblju Vlade FBiH 2023. – 2026. godine, a namjera je svim dijelovima ekonomije i društva omogućiti realizaciju razvojnih potencijala. Prioriteti mjere uključuju povećanje digitaliziranosti ekonomije, podržavanje transfera i razvoj tehnologija, podržavanje razvoja poslovnog privatnog sektora, kao i podršku izvozu i stvaranju proizvoda više dodane vrijednosti.
Večernji.ba